Poslije živih na redu su mrtvi
Bez obzira Å¡ta ko mislio o stanju u Bosni i Hercegovini i posebno situaciji ovog proljeća mora se priznati da nam je ono donijelo mnoÅ¡tvo uzbudljivih doživljaja. Samo da nabrojim neka: vjeÄita potraga za ratnim zloÄincima, vjeÄita obećanja i izvinjenja s one strane Drine, izgleda i vjeÄita nastojanja za olakÅ¡anjem viznog režima, vjeÄita separatistiÄka nastojanja bosansko-hercegovaÄke srpske komponente. Možemo se sjetiti i neuspjele ustavne reforme, filma Grbavica, mnogobrojnih Å¡trajkova i joÅ¡ mnogo toga.
Možda i zbog toga je vijest o izgradnji novog groblja u Banjaluci, taÄnije u Vrbanji protekla dosta nezapaženo. Gradske vlasti su izraÄunale da se na užem podruÄju grada nalazi 55, a u prigradskim naseljima 433 groblja. Problem je Å¡to te vlasti kako kažu imaju nadležnost nad samo jednim grobljem, a vjerske zajednice su nadležne na 12 grobalja.
U nedostatku jednog pravog zakona su se zbog toga odluÄili da naprave jedan zakon kojim bi regulisali podruÄje pogrebne djelatnosti. Najvažnije u ovom prijedlogu zakona je da on spominje takozvane „parkova tiÅ¡ine“. Zakon nalaže da se groblja poslije 30 godina mogu premjestiti, a pogrebni ostaci pohraniti na drugo mjesto.
I da bi sve bilo kako treba to jest u duhu demokratskih naÄela odluÄili su se i na javnu raspravu. Ovakve rasprave imaju u demokratskim zemljama cilj da osluÅ¡nu puls naroda, interesnih organizacija, udruženja, tako da se prijedlog zakona može revidirati i uskladiti.
Predstavnica Islamske vjerske zajednice, Meliha Filipović, usprotivila se postupku rješavanja problema grobalja u Banjaluci.
Nepotrebno je raditi bilo Å¡ta dok se ne usvoji novi zakon koji će regulisati ovu oblast. Problem je i pitanje muslimanskih grobalja u gradu. Naime, regulacionim planovima sva groblja su pretvorena u zelene povrÅ¡ine, ili kako su naveli “parkove tiÅ¡ine”, rekla je Filipovićeva. Niko ne može da upravlja jednim grobljem osim vlasnikom, a u sluÄaju muslimanskih to je Islamska vjerska zajednica. To isto važi i za prebacivanje na druge lokacije”, naglasila je.
Nema sumnje da su srbi veoma uporni u svojim nastojanjima za uspostavom etniÄki Äistog grada. Da ne bi tako izgledalo Äuli smo ovih dana i da je vlada RS uplatila 300.000 KM na ime restauracije Ferhadije, džamije koja je minirana za vladavine politiÄkih partija koje i dan danas imaju vlast u Banjaluci. Iz Islamske vjerske zajednice su poruÄili da je samo iskopavanje ostataka te džamije koÅ¡talo toliko.
MeÄ‘utim ovoga puta su na redu mrtvi, tvoji i moji predci, njihova mezarja, haremi i groblja. Nema razloga sumnjati da će ostvariti svoje namjere. Ako zanemarimo onih 11-12000 hiljada boÅ¡njaka povratnika i joÅ¡ manje katolika-hrvata Äinjenica je da je Banja Luka danas skoro etniÄki Äist grad, grad Äije nove graÄ‘evine najmanje podsjećaju na domaću, bosansku arhitekturu.
I dok su živi otjerani Äizmom, puÅ¡kom i kundakom, izgleda da se mrtvi sada tjeraju sa perom, zloupotrebom demokratije i lopatom.
