BosnaFolk

Dok se u zadnje vrijeme vojni angažman Danske u Afganistanu, Iraku, i ovaj najnoviji u Libiji, opravdava potrebom borbe protiv diktature, širenjem ljudskih prava i demokratije svjedoci smo značajnog kršenja ljudskih prava i diskriminacije u Danskoj.
Zalažući se za širenje demokratskih načela u inostranstvu Danska istovremeno na unutrašnjem planu postaje sve više nacionalistička zatvorena ekonomska zajednica.
Primjera diskriminacije nedananaca je mnogo. Zato je možda više nego ikad potrebno da svako od tih nedanaca dobro razmisli i ispita mogućnosti za povratak u domovinu. U svakom slučaju svi oni nastanjeni u Danskoj a koji dolaze iz Bosne i Hercegovine trebali bi planirati kako će i gdje živjeti za 10,15 ili 20 godina.
Osnovna linija razdvajanja u sadašnjem danskom zakonodavstvu ide linijom diskriminacije na zemlje Evropske Unije i one koje su izvan te Unije. Ako slučajno dolaziš iz neke od zemalja EU a može biti iz USA, Kanade ili Australije šanse da budeš diskriminiran su daleko manje nego ako dolaziš naprimjer iz Bosne i Hercegovine.
Sve do decembra 2010 su izbjeglice sa dozvolom boravka, pa tako i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine bile tretirane različito u odnosu na doseljenike i pravo na ostvarenje narodne penzije. Po novom zakonu je pravo na ostvarenje pune narodne penzije uslovljeno godinama boravka u Danskoj, što je do tada samo bilo primjenjeno na doseljenike.
Pravo na narodnu penziju su do tada imali državljani Danske koji su od svoje 15 godine pa do penzionisanja boravili 40 godina u zemlji. Izuzetak su bile izbjeglice koje su dobile dozvolu boravka po članovima §7 i 8 u zakonu o Strancima. Novom praksom nije ni potrebno upotrebljavati pojmove izbjeglica i doseljenik: obe grupacije su stranci.
U decembru 2010 je to promijenjeno zahvaljući desnom bloku, koji je još uvijek na vlasti. Sve se opravdava finansijskom krizom, a u pripremi su još veća ograničenja i suženje gradjanskih sloboda i demokratskih prava.
Na onu decembarsku izmjenu zakona je samo reagovao danski Institut za ljudska prava.
U pripremi su nova ograničenja, upravo se priprema novi zakon po kojem će pravo na penziju biti uslovljeno 45 godina boravka u zemlji. U godine boravka nije ubrojene vrijeme čekanja na dozvolu boravka ( azil).
Na polju obrazovanja je predloženo da stranci prvo trebaju da ispune neke dodatne uslove, pa da njihova djeca imaju besplatno gimnazijsko obrazovanje. Ovako se želi stranačkoj djeci dodijeliti manje plaćene, teže poslove jer statistika govori da su stranačka djeca u odnosu na svoje danske vršnjake procentualno više zastupljena u srednjim školama i univerzitetima.
Pravo da djeca i omladina uče svoj maternji jezik je odavno izbrisano za strance koji dolaze iz zemalja izvan EU.
Nemojte misliti da su samo djeca i odrasli nedanci meta ograničenja. Fokus je usmjeren i na na starije osobe. Ako imaju porijeklo u nekoj od zemalja izvan EU onda im je sloboda kretanje ograničena. Najnovija ograničenja im omogućavaju samo 2 mjeseca boravka izvan Danske. Većina tih starijih osoba su izolovana, usamljena, upućena na tumače u kontaktu sa komunom ili zdravstvenim sistemom. I ovdje je došlo ograničenja korišćenje pomoći tumača ili uvodjenja nove prakse da starija lica sama plaćaju tumača.
Primjera kršenja demokratije i socijalnih prava i diskriminacije ima još u Danskoj. Primjeri dokazuju da se demokratija ne čuva i ne obnavlja automatski.
Nažalost sve se odvija pred našim očima, pojedinci su bespomoćni i nezaštićeni, a nijedna institucija ne zastupa njihove kolektivne interese.

Još jedna u nizu gluposti koje dolaze od Mile Ronhila- alias Mile Dodika, došla nam je u vrijeme kada sve konfesije u Bosni i Hercegovini slave ili su jako blizu vjerskih praznika koji bi trebalo da jačaju ljubav, prijateljstvo, ili možda ideale sreće i dobrog života.
Ovog puta je Mile skontao da bezočnom laži o skorom oslobađanju ratnog zločinca Biljane Plavšić izgleda parira Harisu Silajdžiću i njegovom sastanku sa generalom Rasimom Delićem.
Podsjetimo se da je u jesen 2006 prosrpska organizacija Serbian Unity Congress poslala otvoreno pismo švedskoj vladi u kojom se tražilo oslobađanje Biljane Plavšić.
Kao razlog su naveli njenu starost, narušeno zdravlje i ulogu u sklapanju primirja u Bosni i Hercegovini. Ovim pismom je Biljana Plavšić, ratni zločinac, predstavljena kao golubica mira, dok se Karl Bildt, član švedske vlade čudio ovom pismu i tvrdio kako ništa nezna. To je onaj isti Karl Bildt što je kao svjedok odbrane Biljane Plavšić svjedočio da je ona bila veoma hrabra u poslijeratnom periodu izgradnje mira i stabilizacije BiH.
Na ovo pismo od jeseni 2006 je slijedio jedno još sramotnije i to od bosanskog ambasadora u Ujedinjenim Nacijama- Miloša Price koji je tražio milost za B.P.
Šveđani su ove pritiske i molbu o pomilovanju odbili u aprilu 2007 argumentima da tribunal u Hagu ima zadnju riječ.
Međutim čak i da mogu šveđani ne žele da miniraju odluke međunarodnog suda.
U vezi sa Miletovom nebulozom o skorom oslobađanju Biljanje Plavšić u vladi Kraljevine Švedske ne znaju ništa tako da golubica ostaje u Hinseberg zatvoru.

Nedavno je u Danskoj jedna politička partija predložila da se dancima nastanjenim u susjednoj Švedskoj dodijeli pravo glasanja za predstojeće parlamentarne izbore 13.11.2007.

Prijedlog je bio aktuelan u medijima 4-5 sati, skoro da protivnici nisu imali ni potrebu da argumentuju svoje protivljenje. Prijedlog je odbačen, izbrisan i sada već zaboravljen.

Danci nastanjeni u prevashodno Malmeu i njegovoj okolini su mjesto boravka promijenili uglavnom iz dva razloga: jedan je ekonomske prirode jer su nekretnine u Švedskoj znatno jeftinije nego u Danskoj, dok su plate više u Danskoj nego u Švedskoj. Drugi razlog su diskriminirajuća pravila, takozvano pravilo 24 godine, kojima se zabranjuje brak, spajanje familije za osobe ispod 24 godine i bez odgovarajućeg stana.
Iz ovih razloga je preko 24000 danaca potražilo sreću u kućama i stanovima u južnoj Švedskoj. Većina od njih je zadržala svoj posao, putuje svaki dan, plaća porez danskoj, dok živi u švedskoj državi.
Ipak ne mogu glasati na predstojećim izborima, jednostavno stoga jer su svojom odlukom odselili iz Danske i zbog toga im se ne da pravo da izaberu ljude u parlament koji će donositi zakone koji se odnose na dansko radno tržište, danske bolnice, dansko obrazovanje, dansku socijalnu politiku, dansku infrastrukturu i još mnogo toga.
Potpuno drugačija situacija je u Bosni i Hercegovini.
U susjednoj Hrvatskoj u kojoj se održavaju parlamentarni izbori krajem ovog mjeseca je prijedlog o uključenju bosansko-hercegovačkih hrvata prošao tako da će oni zahvaljući političkom odlukom moći glasati i tako uticati na buduću političku sliku Hrvatske. Ovakve anomalije izgledaju još veće ako se ima u vidu da bosansko-hercegovacki hrvati rodjeni u Bosni i Hercegovini nikada nisu zasnovali radni odnos u Hrvatskoj niti joj plaćali porez.

A o različitim protivljenjima, drugačijim argumentima, negativnom uticaju ovakvih izbora na lokalnu sredinu, jačanju mizerije “Mi” kontra “Oni”se u suÅ¡tini malo ili nikako i ne raspravlja.
Predizborni plakati sa slikama aktuelnog premijera danske vlade na ulicama Malmea se iz ove perspektive čine nemogući. Ipak možda je i to moguće: možda vlade te dvije zemlje naprave dogovor o tome, a možda HDZ osvoji vlast u Danskoj i postavi Sanaderove slike u Malmeu.

7. aprila 2006 biće izvedena kompozicija “The Bridge” za simfonijski orkestar u Stockholmu u “Berwald” sali u 19.30. Dirigent je Per Hammarström a orkestar je simfonijski orkestar Kraljevske Muzičke Akademije. Direktan radio prenos će se moći sluÅ¡ati na frekvencijama Å¡vedskog radio programa P2.

Vijest je značajna jer je kompozitor 35 godišnji banjalučanin, Muris Čengić. Kompozicija je diplomski rad za četvrtu, završnu godinu kompozicije na Kr. Muz. Akademiji.

“The Bridge” je napisana 2006-te godine i predstavlja muzičku retrospektivu historijata “Starog Mosta” u Mostaru. Djelo je kvintologija gdje svaki dio simbolizira jedan period u kojem se ovo remek-djelo arhitekture naÅ¡lo. ÄŒestitam na diplomskom radu!!! Å ta dalje? Možda jedna simfonija o Vrbasu?

Iz NorveÅ¡ke je stigla veoma zanimljiva ideja koje će se ovog i narednog mjeseca zaokružiti takmičenjem pjevača amatera Skandinavije sa naslovom “Zvijezda u oku tvom”.

Audicije će biti održane u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.

Za bliža obavještenja pogledajte na www.zvijezda.net ili poslušajte ovaj džingl.