BosnaFolk

Koalicija organizacija civilnog društva Prvi mart upućuje građane u dijaspori da se Popis stanovništva 2013. godine održati od 1. do 15. oktobra. Popis će obuhvatati sve državljane Bosne i Hercegovine koji imaju prijavljeno prebivalište i boravište u zemlji, što uključuje i građane u dijaspori sa prijavljenim prebivalištem u BiH.

Svi građani koji su odsutni iz države duže od dvanaest mjeseci, mogu se popisati putem obrasca koji će sa početkom Popisa, biti dostupan na web-siteu Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Isti će biti potrebno popuniti i dostaviti poštom na adresu Agencije. Ipak, potrebno je napomenuti da lica koja se budu prijavljivala putem obrasca neće ući u ukupnu statistiku Popisa. Zbog ovoga preporučujemo građanima iz dijaspore da za vrijeme Popisa budu na mjestu prebivališta ili da najmanje jedan član domaćinstva bude prisutan, a u svrhu prijave Popisa stanovništva.

Popis stanovništva je bitan zbog modela vlasti koja je formirana na kvotama i procentima, gdje u institucijama, te na različitim nivoima vlasti postoji primjena odnosa procenata etničkih skupina (konstitutivnih naroda i Ostalih). Zbog toga će Popis stanovništva utjecati na odnos zastupljenosti pojedinih skupina na različitim nivoima vlasti.

Koalicija Prvi mart zahvaljuje koaliciji Jednakost na ustupanju ovih informacija i mišljenja o procedurama vezanim za Popis stanovništva, a vezano za lica koja trenutno privremeno žive u inostranstvu.

Danas 7 maja 2011 na Dan džamija, 18 godina poslije miniranja Ferhat-pašine džamije u Banjaluci veliko mi je zadovoljstvo predstaviti jedinstvenu multimedijalnu prezentaciju o tom biseru Bosne i Hercegovine.
Kako posjetioci ove stranice imaju veoma različit pristup internetu, mislio sam da bi bilo najbolje da se ovaj ciklus tekstova o Ferhadiji objedini sa jednim fajlom, koji će se moći pohraniti na harddisk. Tako je i nastala ideja da se napravi jedan program, multimedijalna prezentacija.
Ovaj program urađen je u edukativne svrhe i nadam se da će potaknuti mnoge da razmišljaju o ulozi i značenju vjerskih spomenika u kolektivnoj svijesti ljudi različitih grupa i religijskih tradicija koji su te uništene spomenike stoljećima smatrali kao svoje, ali i kao dio zajedničkog bosanskog naslijeđa.

Info o programu

Program Ferhadija  sadrži zaista izvanrednu grafiku, muzičku podlogu i efekte. Svi fajlovi koji su u ovom programu neće ništa uticati na konfiguraciju kompjutera. Kada program isključite svi fajlovi će nestati iz mape za privremene fajlove. Ipak neki uslovi trebaju da budu ispunjeni da bi gledali ovaj program:

Software:

Windows 95, 98, 2000 ili XP. Windows ME se ne preporučuje.

Hardware:

CPU (x86 komp.),

Intel/AMD minimum 300 MHz ( 550 MHz se preporučuje),

Memorija (32 MB minimum).

Ekran (1024 x 768 px minimum).
Sound card/Zvučnu karticu ukoliko želiš da čuješ zvuk.

Sa klikom na lijevu sličicu nakon punjenja 17 MB koliko je fajl težak, upalite zvučnike i uživajte u ovoj prezentaciji. Program se može download ako desnom stranom miša klikneš na njegovu prvu stranicu, zatim izabereš Save as i izabereš mapu u koju ga želiš sačuvati. Vrijeme učitavanja zavisi od brzine internet konekcije, a veličina programa 17 MB.

Upravo sam dobio jedno pismo u kojem se ukazuje na sudbinu jedne prognaničke srebreničke familije, čija dva sina ulažu velike napore kako bi postali akademski građani i završetkom studija obezbijedili ljepšu budućnost.

Ako imate ideju ili poznajete nekoga ko bi mogao da stipendira dva studenta iz Tuzle-BiH, molim vas obratite se Arneli Bećirević-Zimić za više informacija na sljedeći e-mail: arnelab@hotmail.com:
Studenti su:
Ismir Husić, rođen 1989. godine u Zvorniku, završava II godinu Elektro-tehničkog fakulteta u Tuzli. Prosjek ocjena preko 8.

Nurija Husić, rođen 1991. godine u Zvorniku, završava I godinu Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
Nemaju stipendije. Žive kao podstanari u Tuzli s majkom Halimom.
Otac im je bio profesor u Srednjoškolskom centru u Bratunucu. Ubijen padom Srebrenice 1995. godine. Ismira i Nuriju Husića iz Bratunca su u ranom djetinjstvu doživjeli strahote rata i nenadoknadiv gubitak. Pored brojne rodbine koja je ubijena u opkoljenoj Srebrenici 1995. godine – ubijen je i njihov otac, Islam Husić. Nakon što su iz takozvane zaštićene zone UN Srebrenica protjerani u Tuzlu, tu sa majkom Halimom žive i danas. Tačnije žive u Siminom hanu pored Tuzle.
U Tuzli su odličnim uspjehom završili i osnovnu i srednju školu. A izuzetan uspjeh sada postižu i na Tuzlanskom univerzitetu. Ovu dvojicu mladića pored lijepog odgoja krasi i izuzetan interes za obrazovanjem i naukom, čime ispunjavaju viziju svoga oca, koji je bio profesor u Srednjoškolskom centru u Bratuncu prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ono što se posebno treba izdvojiti je njihov odnos prema majci Halimi, kao i skromnost i predanost svojim studentskim obavezama, uprkos teškoj finansijskoj situaciji, koju stoički podnose.
Žive od skromnih fiansijskih sredstava koje Vlada izdavaja za porodice žrtava genocida, kao i od povremene finansijske potpore nekih dobrih ljudi. U ovako oskudnim izvorima finansiranja pored ostalih nužnih troškova izdavajanje za studij predstavlja nadljudski napor.

Hvala vam puno.

Zejna

U današnje vrijeme, nabijeno primjerima negiranja svega i svačega što ima bosanski predznak učinilo mi se da jedna mala knjiga o narodnim nošnjama Orijenta i Balkana može poslužiti kako otkrivanju jednog dijela bosanskog identiteta tako i razvoju istog. Povod ovog priloga je djelo njemačkog slikara, putopisca i etnografa Maxa Tilkea, koji je početkom prošlog stoljeća boraveći u Bosni i Hercegovini stvorio mnoge lijepe akvarele na temu narodnih nošnji.
Velika vrijednost ovih akvarela svrstava ih kao nezaobilazan dio nacionalnog kulturnog blaga i kulturne historije Bosne i Hercegovine kojom se potvrđuje bosanska nacija u ovom dijelu umjetnosti i kulture. Za one kojima se ova tema čini interensantnom preporučujemo naš novi prilog u Sahari, Akvareli narodnih nošnji.

Za naše građane nastanjene u Danskoj je ovih dana danski operator kablovske televizije, www.yousee.dk najavio skidanje BHRT iz programa takozvanog balkanskog paketa. U tom paketu za otprilike 22 KM mjesečno, bilo je moguće pogledati programe televizijskig kuća Kosova, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Kako su mi danas objasnili u servisu potrošača, danski operator kablovske televizije je otkazao BHRT od 4. maja, a kao razlog  su naveli nepoštivanje i kršenje odredaba ugovora od strane bosansko-hercegovačke televizije.

Ja kao pretplatnik ovog programa nisam imao reći nešto protiv. Problemi su se pojavili prije više od godinu dana, kada je program naše televizije bio nedostupan više sati. Često je program uključen neposredno prije početka Dnevnika naprimjer u 18:57. Dancima je jednostavno ponestalo strpljenja jer su prečesto bili izloženi kritici pretplatnika koji su plaćali nešto što nisu mogli vidjeti.

Ja ne poznajem suštinu problema u BHRT ali se sjećam jedne diskusije prije otprilike mjesec, dva, kada je BHRT tvrdio da je jedan od uzroka gubitaka u poslovanju upravo u troškovima nastalim emitiranjem satelitskog programa dijaspori.   Ako se ovaj događaj bude komentarisao u b-h javnosti za očekivati je da će ga političari prebaciti na politički plan. Možda će i BHRT smanjiti svoj gubitak, ko zna.

Bilo kako bilo veliku štetu će imati svi oni u Danskoj, mladi i stari, kojima su informacije iz domovine putem kablovske televizije činile osnovni izvor informisanja o događanjima iz BiH.