BosnaFolk

Ramazan Šerif Mubarek Olsun

Poslušaj Nek mirišu

Danas 7 maja 2011 na Dan džamija, 18 godina poslije miniranja Ferhat-pašine džamije u Banjaluci veliko mi je zadovoljstvo predstaviti jedinstvenu multimedijalnu prezentaciju o tom biseru Bosne i Hercegovine.
Kako posjetioci ove stranice imaju veoma različit pristup internetu, mislio sam da bi bilo najbolje da se ovaj ciklus tekstova o Ferhadiji objedini sa jednim fajlom, koji će se moći pohraniti na harddisk. Tako je i nastala ideja da se napravi jedan program, multimedijalna prezentacija.
Ovaj program urađen je u edukativne svrhe i nadam se da će potaknuti mnoge da razmišljaju o ulozi i značenju vjerskih spomenika u kolektivnoj svijesti ljudi različitih grupa i religijskih tradicija koji su te uništene spomenike stoljećima smatrali kao svoje, ali i kao dio zajedničkog bosanskog naslijeđa.

Info o programu

Program Ferhadija  sadrži zaista izvanrednu grafiku, muzičku podlogu i efekte. Svi fajlovi koji su u ovom programu neće ništa uticati na konfiguraciju kompjutera. Kada program isključite svi fajlovi će nestati iz mape za privremene fajlove. Ipak neki uslovi trebaju da budu ispunjeni da bi gledali ovaj program:

Software:

Windows 95, 98, 2000 ili XP. Windows ME se ne preporučuje.

Hardware:

CPU (x86 komp.),

Intel/AMD minimum 300 MHz ( 550 MHz se preporučuje),

Memorija (32 MB minimum).

Ekran (1024 x 768 px minimum).
Sound card/Zvučnu karticu ukoliko želiš da čuješ zvuk.

Sa klikom na lijevu sličicu nakon punjenja 17 MB koliko je fajl težak, upalite zvučnike i uživajte u ovoj prezentaciji. Program se može download ako desnom stranom miša klikneš na njegovu prvu stranicu, zatim izabereš Save as i izabereš mapu u koju ga želiš sačuvati. Vrijeme učitavanja zavisi od brzine internet konekcije, a veličina programa 17 MB.

Dok se u zadnje vrijeme vojni angažman Danske u Afganistanu, Iraku, i ovaj najnoviji u Libiji, opravdava potrebom borbe protiv diktature, širenjem ljudskih prava i demokratije svjedoci smo značajnog kršenja ljudskih prava i diskriminacije u Danskoj.
Zalažući se za širenje demokratskih načela u inostranstvu Danska istovremeno na unutrašnjem planu postaje sve više nacionalistička zatvorena ekonomska zajednica.
Primjera diskriminacije nedananaca je mnogo. Zato je možda više nego ikad potrebno da svako od tih nedanaca dobro razmisli i ispita mogućnosti za povratak u domovinu. U svakom slučaju svi oni nastanjeni u Danskoj a koji dolaze iz Bosne i Hercegovine trebali bi planirati kako će i gdje živjeti za 10,15 ili 20 godina.
Osnovna linija razdvajanja u sadašnjem danskom zakonodavstvu ide linijom diskriminacije na zemlje Evropske Unije i one koje su izvan te Unije. Ako slučajno dolaziš iz neke od zemalja EU a može biti iz USA, Kanade ili Australije šanse da budeš diskriminiran su daleko manje nego ako dolaziš naprimjer iz Bosne i Hercegovine.
Sve do decembra 2010 su izbjeglice sa dozvolom boravka, pa tako i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine bile tretirane različito u odnosu na doseljenike i pravo na ostvarenje narodne penzije. Po novom zakonu je pravo na ostvarenje pune narodne penzije uslovljeno godinama boravka u Danskoj, što je do tada samo bilo primjenjeno na doseljenike.
Pravo na narodnu penziju su do tada imali državljani Danske koji su od svoje 15 godine pa do penzionisanja boravili 40 godina u zemlji. Izuzetak su bile izbjeglice koje su dobile dozvolu boravka po članovima §7 i 8 u zakonu o Strancima. Novom praksom nije ni potrebno upotrebljavati pojmove izbjeglica i doseljenik: obe grupacije su stranci.
U decembru 2010 je to promijenjeno zahvaljući desnom bloku, koji je još uvijek na vlasti. Sve se opravdava finansijskom krizom, a u pripremi su još veća ograničenja i suženje gradjanskih sloboda i demokratskih prava.
Na onu decembarsku izmjenu zakona je samo reagovao danski Institut za ljudska prava.
U pripremi su nova ograničenja, upravo se priprema novi zakon po kojem će pravo na penziju biti uslovljeno 45 godina boravka u zemlji. U godine boravka nije ubrojene vrijeme čekanja na dozvolu boravka ( azil).
Na polju obrazovanja je predloženo da stranci prvo trebaju da ispune neke dodatne uslove, pa da njihova djeca imaju besplatno gimnazijsko obrazovanje. Ovako se želi stranačkoj djeci dodijeliti manje plaćene, teže poslove jer statistika govori da su stranačka djeca u odnosu na svoje danske vršnjake procentualno više zastupljena u srednjim školama i univerzitetima.
Pravo da djeca i omladina uče svoj maternji jezik je odavno izbrisano za strance koji dolaze iz zemalja izvan EU.
Nemojte misliti da su samo djeca i odrasli nedanci meta ograničenja. Fokus je usmjeren i na na starije osobe. Ako imaju porijeklo u nekoj od zemalja izvan EU onda im je sloboda kretanje ograničena. Najnovija ograničenja im omogućavaju samo 2 mjeseca boravka izvan Danske. Većina tih starijih osoba su izolovana, usamljena, upućena na tumače u kontaktu sa komunom ili zdravstvenim sistemom. I ovdje je došlo ograničenja korišćenje pomoći tumača ili uvodjenja nove prakse da starija lica sama plaćaju tumača.
Primjera kršenja demokratije i socijalnih prava i diskriminacije ima još u Danskoj. Primjeri dokazuju da se demokratija ne čuva i ne obnavlja automatski.
Nažalost sve se odvija pred našim očima, pojedinci su bespomoćni i nezaštićeni, a nijedna institucija ne zastupa njihove kolektivne interese.

Vama kojima je BiH jedina domovina, Vama antifašistima kojima je referendum iz 1992 godine nastavak svijetlih tradicija ZAVNOBiH-a i Dana Državnosti 25.11. čestitamo Dan nezavisnosti 1.3.2011.