BosnaFolk

Najbolji evropski film na 56 festivalu u Berlinu je bosansko-hercegovački film Grbavica, režiserke Jasmile Žbanić.

Film je pobjeda bosanske žene i u ovim mračnim i teškim vremenima po Bosnu i Hercegovinu baca novo svjetlo na jedan od najprljavijih oblika zločina protiv čovječanstva i gaženja ljudskih prava koje su na svojoj koži osjetile mnoge žene u BiH tokom rata u BiH.

Glavna tema filma su silovanja koja su za cilj imala takozvanu prisiljenu, neprirodnu trudnoću i koja su trebala raniti, kontrolisati i poniziti psihički i mentalni integritet žena žrtava. Seksualna zlostavljanja izvršena na ženama neprijatelja su trebala kazniti novu i mladu bosansko-hercegovačku državu, prepasti i obeshrabriti politički vrh države i poniziti, zagaditi bosansku naciju takozvanom „djecom mržnje“. Ovi zločini su počinjeni da posiju strah, unište pojedinku, njenu familiju i zajednicu, nanoseći ženama, žrtvama torture doživotne ožiljke na duši i tijelu.

Kao motivacija ovih seksualnih zlošina se može navesti etničko čišćenje, genocidni mentalitet vojnika koji su počinili ove zločine, osjećaj nacionalna superiornosti, kazna za nedjela koja su u prošlosti počinili bošnjaci. Sjetimo se izjave Mladića koji pri ulasku u Srebrenicu reče da je Srebrenica konačno oslobođena od turaka.

Seksualna zlostavljanja su bila dio vojne strategije, bila su oružje u ratu, sredstvo genocida i etničkog čišćenja.

Ovakvi zločini su se i prije dešavali u ratnim konfliktima, ali baš u bosanskom slučaju postoje živi svjedoci, žene sa svojim potomcima, čije izjave, članci, knjige čine zaista veliki broj dokaza i osnovu za stvaranje internacionalne naučne literature, ali i osnova za krivičnu odgovornost lica koja su izvršila ta nedjela. Nijedan slučaj silovanja žena u drugom svjetskom ratu nije naprimjer bio kažnjen u Nirnberškom procesu.

S druge strane u sličnom Tokijskom procesu su bili prezentovani podatci o zlostavljanju i masakrima nad kineskim ženama koje su počinili japanski vojnici. Tek sa bosanskim ženama su u oblasti prava definirana i prepoznana ratna seksualna zlostavljanja kao ono što u biti i jesu: klasičan oblik torture, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti.

Tako je ICTY (Internacionalni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju) ušao u anale svjetske historije prava kada je osudio hrvatskog komandira Tihomira Blaškića kao odgovornog za masovna seksualna zlostavljanja žena u Bosni počinjenih od strane hrvatskih vojnika.

Optužnica je identificirala silovanja kao zločin protiv čovječnosti i kao torturu. Druga slična optužnica je bila podignuta protiv tri srpska vojnika.

Odgovornost za silovanja je davno plasirana, ali kako i režiserka Jasmila, po dobitku nagrade Zlatnog medvjeda, hrabro primjeti najodgovorniji za ove zločine Mladić i Karadžić su još uvijek na slobodi.

“Ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić, na sramotu Evrope, još su na slobodi. Pored genocida oni su odgovorni i za silovanja 22.000 žena u BiH, a izgleda niko nema interesa da ih uhapsi. To je poražavajuće za Evropu. Nadam se da će se to promijeniti. Kao i da se Zlatni medvjed neće razočarati kad vidi Bosnu.”

U javljanju od 25. januara sam obećao da ću objaviti repertoar KUD Bosna, čija folklorna grupa je djelovala u Kopenhagenu od 1993 do 2001.

Nekima će ovaj repertoar biti podsjećanje na prošle dane, nekima možda inspiracija ili pomoć u radu. Repertoar se nalazi u mapi Sehara, a kratak opis tih koregrafija prate i neki muzički zapisi.

Poziv za saradnju sam otkrio u mapi Slikoljublja, i kako vjerujem da je ovo bolje mjesto za objavljivanje ovog belgijskog poziva pozivam sve koji žele da upišu svoje kontakt adrese kao komentar na ovaj prilog.

Ovo nije komentar nego poziv za saradnju.Zovem se Belma Kalajdzic,iz Sarajeva sam ali zivim i radim u Belgiji.Zeljela bih da se povezem sa nekom od nasih folklornih grupa radi mogucnosti organizovanja gostovanja u Belgiji. 26.marta dolazim u Sarajevo i voljela bih do tada imati par adresa ili br. telefona na koje bih se mogla obratiti radi konkretizovanja projekta. Radi se o multi-kulturnoj manifestaciji koju organizuje Ministarstvo odbrane Kraljevine Belgije.Detaljno objasnjenje dacu po uspostavljanju kontakta.Unaprijed hvala.

Belma Kalajdžić

Povod za ovo javljanje je nekoliko pisama koja su stigla u zadnjih nekoliko dana. U pismima sam zamoljen da pomognem folklorne grupe i pojedince sa koreografijama, muzikom za narodne igre, a bilo je i nekih koji su željeli da kupe narodnu nošnju. I sam sam bio u situaciji da stvaram folklornu grupu iz ničega. Bilo je to sada već daleke 1992 godine. KUD Bosna je realno imala najbolju folklornu grupu na ovim prostorima, između ostalog i zbog toga što su članovi narodnog orkestara posjedovali ogromno iskustvo stečeno u BiH.

U nemogućnosti da pomognem svima kojima nedostaje muzička pratnja uskoro ću objaviti repertoar folkorne grupe Bosna sa odgovarajućim muzičkim numerama. Istakao bih da je većina tih kola neodgovarajućeg tonskog kvaliteta, jer se radi o snimcima sa koncerata. Međutim i to možda može pomoći nekima kojima nedostaje inspiracija. Mislim da je potražnja ove vrste materijala ogromna i ne bi bilo loše ako bi se muzičari raznih zemalja željeli uključiti u jedan projekat, nazovimo ga naprimjer Svjetski bosanski folklorni prsten.

To bi bio veliki podstrek ne samo članovima mnogobrojnih velikih i malih folklornih grupa, nego i njihovim koreografima, instruktorima, koji ne mogu da isporuče kvalitetan folklorni program bez odgovarajuće muzičke pratnje. Ukoliko imate sličnih ideja, komentara molio bih da se javite.