Još jedan dan
Samo joÅ¡ jedan dan nas dijeli od glasanja u Parlementu BiH u vezi ustavnih amandmana. Slijedi mali uzorak polemika objavljenih u bosanskohercegovaÄkim medijima.
1. ONEMOGUCITI JAVNO DJELOVANJE ONIH KOJI BUDU GLASALI ZA IZDAJNICKE AMANDMANE BOSS:
SaopÅ¡tenje za javnost u povodu podrÅ¡ke SkupÅ¡tine BOSS-a odbijanju protudržavnih ustavnih amandmana Jucer održana V SkupÅ¡tina Bosanske stranke podržala je sve dosadaÅ¡nje aktivnosti predstavnika BOSS-a a posebno isticanje neoborive pravne argumentacije da su predložene ustavne promjene od strane SDA, SDP-a, SDS-a i ostalih – smrtna presuda za Bosnu i Hercegovinu.
Pored cinjenice da se priznavanjem državnosti Republike Srpske od strane državnog Parlamenta onemogućava ukidanje entiteta pred Medunarodnim sudom, entitetsko glasanje obezbjeduje da SDS ili Dodik mogu blokirati izbor PredsjedniÅ¡tva, Vijeca ministara, Doma naroda, te raspustiti i Predstavnicki dom, kako ne bi postojala ni zakonodavna ni izvrÅ¡na državna vlast. SkupÅ¡tina BOSS-a je prilikom reizbora Mirnesa Ajanovica za predsjednika obavezala sve clanove na maksimalno angažovanje u cilju razotkrivanja zlocina prema Bosni i Hercegovini – ukoliko se usvoje protudržavni amandmani, kako bi se svima koji su zbog licnih profiterskih interesa izdali BiH zauvijek onemogucilo da odlucuju o sudbini gradjana i države.
23.4.06. Muamer DediC, Press BOSS-a
20.04.2006. Predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanovic ponovo upozorava da se ne smiju usvajati ustavni amandmani kojim se od strane BiH priznaje državnost Republike Srpske, sve dok se ne iscrpe sve medunarodne pravne mogucnosti vracanja na privremeno suspendirani Ustav Republike BiH, bez entiteta.
BiH ima pravo po dva osnova tražiti pred Medunarodnim sudom vracanje na Ustav Republike BiH, ali ukoliko Parlament 25. aprila usvoji amandmane – zauvijek ce biti izgubljena mogucnost ukidanja Republike Srpske. Pored cinjenice da ce Republika Srpska, kao zlocinacki rezultat agresije i genocida – biti ukinuta od strane Medunarodnog suda tužbom protiv SCG, u slucaju bilo kakvog nepovoljnog stanja BiH ima pravo podnijeti tužbu Medunarodnom sudu i prema Beckoj konvenciji o pravu ugovora iz 1969. godine.
Becka konvencija definiÅ¡e da je bilo koji medunarodni ugovor koji je zakljucen pod prisilom suprotan medunarodnim pravnim normama i smatra se – niÅ¡tavim. Takav ugovor ne može se konvalidirati, a za njegovo poniÅ¡tenje nadležan je Medunarodni sud. Medunarodno pravo dejtonski Ustav definiÅ¡e ugovorom kapitulacije, a shodno Beckoj konvenciji nakon 1969. nije dopuÅ¡teno potvrdivanje takvog ugovora.
Muamer Dedic, Press BOSS-a
Civilizirana anarhija
Historijski temelj, kako neki prozvaÅ¡e amandmane na Ustav BiH, je ovih dana usvojen od strane PredsjednÅ¡tva BiH i poslan u parlamentarnu proceduru. NaÄin usvajanja ili salivanja ovog temelja je uzrok mnogih kritika i polarizacije postojećih politiÄkih snaga, posebno onih u federaciji. Stvaranje dva bloka jedan izdajniÄki i drugi patriotski treba da se zahvali predstavnicima sedam politiÄkih partija koji su u ulozi lidera tih partija potpisali sporazum o promjeni ustava BiH.
Reakcije koje se mogu Äuti ovih dana su uglavnom primjedbe, usmjerene na tok i sadržaj tih pregovora jer narod nije ni znao o Äemu se priÄa. Funkcija ovih promjena već sada ne doprinosi definisanju zajedniÄkih vrijednosti i reintegraciji države Bosne i Hercegovine.
Dogovor je samo jedna taÄka u spirali nacionalizma i etniciteta i njihove apsolutne dominantnosti u odnosu na graÄ‘ane. Bila je to igra u praznom prostoru, bez podrÅ¡ke civilnog druÅ¡tva BiH, igra koja je za koreografa imala ambasadora SAD-a.
Grupa 7 ( ne treba se shvatiti da je rijeÄ o G7- grupi najrazvijenih zemalja svijeta) je za objekat svojih pregovora imala državu Bosnu i Hercegovine, milione njenih grÄ‘ana koje je ostavila po strani, bez ikakve pozicije odluÄivanja. Da citiram Sulejmana Tihića koji u emisiji na BiH 1 22. marta reÄe da je najvažniji dio proÅ¡ao, a sve ove kasnije aktivnosti, usvajanja na predsjedniÅ¡tvu i parlamentu su Äisti formalitet.
Zanemarujući glavni zadatak rjeÅ¡enja bosanske drame, uklanjanje nametnutih rjeÅ¡enja i mitova devedesetih uÄesnici ovog procesa su morali da u veoma kratkom roku, u skladu sa vizijama koreografa trasiraju budućnost ove i narednih generacija.
A bilo je i zabavno gledati pomenutu emisiju sa samo dva uÄesnika, i joÅ¡ dva na video linku. NeÅ¡to, neko je nedostajo, a voditeljica je objasnila da je Lagumdžija uslovio svoje uÄešće u emisiji sa izostankom predstavnika gore napomenutog patriotskog bloka. Moram da kažem da sam zakljuÄio da Zlatko ima veoma dobru komunikaciju; govori sa jednostavnim jezikom, glasno, žustro, reÄenice su mu jednostavne i može se razumjeti Å¡ta želi reći. Za razliku od njega Sulejman je Äovjek drugog kova; poÄesto zastane u diskusiji, poÄne priÄati sebi u bradu, kao da se neÅ¡to pravda strogom ocu, pa onda opet poÄne priÄati. MeÄ‘utim obojica i Zlatko i Sulejman su se dobro potrudili da nam kao moćnici pokažu i dokažu da znaju o Äemu priÄaju. A kada dokažeÅ¡ da znaÅ¡ o Äemu priÄaÅ¡, da si struÄan onda opravdavaÅ¡ i svoju poziciju moćnika.
E onda se Äovjek, inividua zapita kako da reagujem na to Å¡to sam Äuo, da li kao individua, Älan te partije, suprotne partije, jednog bloka, kao Älan jedne religijske zajednice, kao Älan jedne socijalne klase itd. A ljudi su, priznaćemo svi, postali nestrpljivi.
Most
7. aprila 2006 biće izvedena kompozicija “The Bridge” za simfonijski orkestar u Stockholmu u “Berwald” sali u 19.30. Dirigent je Per Hammarström a orkestar je simfonijski orkestar Kraljevske MuziÄke Akademije. Direktan radio prenos će se moći sluÅ¡ati na frekvencijama Å¡vedskog radio programa P2.

Vijest je znaÄajna jer je kompozitor 35 godiÅ¡nji banjaluÄanin, Muris ÄŒengić. Kompozicija je diplomski rad za Äetvrtu, zavrÅ¡nu godinu kompozicije na Kr. Muz. Akademiji.
“The Bridge” je napisana 2006-te godine i predstavlja muziÄku retrospektivu historijata “Starog Mosta” u Mostaru. Djelo je kvintologija gdje svaki dio simbolizira jedan period u kojem se ovo remek-djelo arhitekture naÅ¡lo. ÄŒestitam na diplomskom radu!!! Å ta dalje? Možda jedna simfonija o Vrbasu?
Ode, a ne plati
Danas je u pritvoru Haškog tribunala preminuo, kako je javljeno prirodnom smrću, Slobodan Milošević. Balkanski kasapin, prvi predsjednik jedne države kome se sudilo za genocid je svojom smrću otišao u historiju.

Iza njega i njegove politike je ostalo stotine hiljada žrtava i polarizacija prostora kojeg zovemo podruÄje bivÅ¡e Jugoslavije. Smrću je i nepovratno uniÅ¡tena želja i potreba mnogih pojedinaca za istinom i presudom.
Za mnoge koji žive na podruÄju bivÅ¡e Jugoslavije smrt vožda ne predstavlja dogaÄ‘aj koji će prouzrokovati suze u oÄima.
Dvojica najtraženijih zloÄinaca iz MiloÅ¡evićeve ere, Karadžić i Mladić, su joÅ¡ uvijek na slobodi. Vlasti SiCG i Republike Srpske ne rade sve Å¡to je u njihovoj moći da ih uhvate. Smrću MiloÅ¡evića će se možda i ubrzati proces suoÄavanja Srbije sa proÅ¡lošću, a samim tim i privoÄ‘enje para RaÅ¡o i Ratko koji su obavljali najprljaviji dio posla MiloÅ¡evićevog nacionalistiÄkog programa.
Zvijezda u oku tvom
Iz NorveÅ¡ke je stigla veoma zanimljiva ideja koje će se ovog i narednog mjeseca zaokružiti takmiÄenjem pjevaÄa amatera Skandinavije sa naslovom “Zvijezda u oku tvom”.
Audicije će biti održane u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.
Za bliža obavještenja pogledajte na www.zvijezda.net ili poslušajte ovaj džingl.