Oj Ustavu rano moja ljuta
ZvuÄi nevjerovatno ali Ustavni sud BiH je na svojoj sjednici od 17/18 novembra 2006 donio odluku da je zastava RS u skladu s Ustavom BiH, dok je zakon o slavama diskriminirajući i nije u skladu sa ustavnim principom ravnopravnosti konstitutivnih naroda, graÄ‘ana i ostalih u BiH.
Sud je ocijenio da zastava RS-a ne predstavlja samo srpski narod u RS-u, jer su u njoj zastupljene panslavenske boje, karakteristiÄne i za konstitutivne narode u BiH.
Ovom odlukom je taj sud zapravo nastavio sjednicu od 31. marta 2006 kada je zakljuÄio da Zakon o grbu i zastavi FBiH i Zakon o zastavi, grbu i himni RS nisu u skladu sa Ustavom BiH. Na toj martovskoj, vlaÅ¡ićkoj sjednici je odluÄivanje o ustavnosti Zakona o slavama i svetkovinama RS i pitanje o zastavi iz Älana 1 Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS ostavljeno za neku od narednih sjednica, koja je eto održana 18.11.06.
Cijelu odluku od 31/03 2006 možete dobiti ovdje, a na stranici Ustavnog suda je oznaÄena kao predmet 4-04. Kao argument ove u najmanju ruku Äudne odluke sud navodi da su panslavenske boje na zastavi RS karakteristiÄne za povijest slavenskih naroda, meÄ‘u kojima su i konstitutivni narodi u BiH. Ovakvom odlukom je sud profilisao svoju nestruÄnost i samo dokazao onu izreku Kakva država takav i sud.
Da podsjetimo zastava RS ima sva obilježja kneževine Srbije iz 1878, grb RS- dvoglavi orao je grb Nemanjića, dok himna potjeÄe iz 1872 godine i veliÄa srpsku naciju i pravoslavnu vjeru.
Treba opet spomenuti i bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I, 1377-1391, Äiji srednjovjekovni grb je 1992 godine poslužio dizajnerima zastave Republike BiH. Tada je ta zastava odbaÄena Äizmom i puÅ¡kom, dok se danas zastava RS proglaÅ¡ava legitimnom i nediskriminirajućim. Odvratno i neÄuveno.
Poslije odbacivanja zastave s ljiljanima nametnuta nam je jedna nova, sa zvjezdicama, koja je umanjila znaÄaj Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i održive države, a umjesto toga ojaÄala status dva entiteta od kojih je ona saÄinjena. A evo sada 2006 eventualni povratnici u manji blentitet treba da budu svoji na svome i da istovremeno priznaju simbole zbog kojih su ustvari i bili protjerani.
Zaista je neetiÄno i nemoralno tvrditi da su ustavni simboli, ustanovljeni 1992 u genocidnoj tvorevini kakva je RS. Ti simboli su se nalazili na svim dokumentima te tvorevine, legitimirane u Dajtonu.
A ti dokumenti su razne odluke o deložaciji iz stana, radnoj obavezi, rodnom listu, uvjerenju o državljanstvu, amblemima zloÄinaca, pripadnika srpske vojske koja je poÄinila oko 90% ratnih zloÄina itd.
Grb, zastave, odlikovanja su neÅ¡to Å¡to se vidi i Äuje, uÄi i pamti. Igraju važnu ulogu u procesu stvaranja nacije i njenom održavanju. Poput svakog drugog identiteta, i državni identitet se mora nauÄiti. ZnaÄi ljudi se ne raÄ‘aju sa nacionalnim identitetom, on se stiÄe.
Razvijeni nacionalni identitet je preduslov razvijene demokratije. EtniÄki identiti se ovakvom odlukom jaÄaju, dok se nacionalni identitet u ovom sluÄaju joÅ¡ viÅ¡e umanjuje. I tako umjesto da su etniÄki identiti podkategorije nacionalnog identiteta, ovakvim odlukama se etniÄki identiteti ne samo stavljaju u istu ravan sa nacionalnim nego se i uzdižu iznad njega.
OÄigledno je da sudije Ustavnog suda BiH pod hitno treba uputiti na praksu u naprimjer Amnesty International gdje bi se trebali upoznati sa principima zaÅ¡tite ljudskih prava, oblicima zaÅ¡tite od diskriminacije koju su oni ovakvom odlukom podržali. Protiv argumenti ove odluke postoje kako u bosanskoj srednjovjekovnoj proÅ¡losti tako i u ovom zadnjem agresorskom ratu.
22 November, 2006 at 3:01 am
Vratiti ljiljane i himnu “Jedna si jedinaÂâ€
Povodom odluke Ustavnog suda BiH kojom se prihvataju argumenti Narodne skupÅ¡tine RS da zastava ovog entiteta ne predstavlja samo srpski narod, Lokalno omladinsko vijeće regije Zenica uputilo je poziv novoizabranim poslanicima u Parlamentu BiH da na najbolji naÄin Å¡tite interese i pozicije BiH.
U saopćenju te organizacije se od novoizabranih zastupnika traži da uskoro donesu novi, funkcionalni evropski ustav. TakoÄ‘er se navodi kako Lokalno omladinsko vijeće oÄekuje da se BiH vrati grb i zastava s ljiljanima, s kojima se mogu historijski identifikovati svi graÄ‘ani i konstitutivni narodi.
“Tražimo i da nam vratite himnu Jedna si jedina koja u svakom pogledu, a posebno tekstom, predstavlja sve graÄ‘ane i narode koji ovdje živeÂâ€, stoji u saopćenju Lokalnog omladinskog vijeća regije Zenica.
23 November, 2006 at 2:17 pm
NASTAVAK GENOCIDA NA USTAVNOM SUDU
Nevjerovatna presuda “Ustavnog suda BiH†i jos nevjerovatnije obrazlozenje
Slijedi citat iz “presude†kako je prenosi Pincom.info od 18. novembra 2006:
Utvrdjeno je da je clan 1. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS-a u skladu s Ustavom BiH. Ustavni sud je smatrao da se može prihvatiti argumentacija NSRS-a da grb i himna RS-a ne predstavlja samo srpski narod u RS-u, jer se radi o zastavi u kojoj su zastupljene panslavenske boje koje su karakteristicne za povijest slavenskih naroda, medju kojima su i konstitutivni narodi u BiH….
Nadalje, cinjenica koja se istice u zahtjevu podnositelja, da je zastava korištena tijekom rata i da se pod ovim simbolom vodio rat, ne znaci sama po sebi da su boje na zastavi i njihov raspored neustavni. – Kraj citata
Namecu se slijedeca pitanja za “sudije” “Ustavnog” suda BiH:
Kada su ustanovljene, tj. kojim pravnim aktom, te “panslavenske boje”?
Da li sve “Slavenske drzave” imaju te “panslavenske boje” na svojim zastavama? (Nemaju.)
Zar za pravnike profesionalce ne bi trebala imati vecu tezinu legalno definisana u Skupstini Republike Bosne i Hercegovine zastava sa “ljiljanima”, nego neka pradavna plemenska veza sa “Starim Slavenima” koji tada nisu ni imali neke jedinstvene boje, jer nisu ni imali drzavu u tom stadiju razvoja drustva?
Zar pravnici smiju koristiti neki prastari nazovimo ga “istorijski” argument, a preskociti legalne dokumente Skupstine Republike Bosne i Hercegovine o zastavi (sa “ljiljanima”)?
Ako vec “pravnici” iz “Ustavnog suda BiH” ne zele da koriste pravne argumente, nego istorijske, zar je jaci istorijski argument zajednicka (nedokazana) veza sa Starim Slavenima, od desetak genocida protiv Bosnjaka koji su se provodili pod “srpskim/slavenskim bojama”? Zar je u redu nametnuti BoÅ¡njacima zastavu pod kojom su klani u svim dosadasnjim genocidima, za racun neke prastare plemenske veze sa Srbima?
Svugdje u svijetu su pravnici vrhunski intelektualci i profesionalci, tj. ljudi od velikog kredibiliteta. S druge strane, sudije Ustavnog suda BiH jos nisu naucili da se pleme Starih Slavena davno izdiferenciralo na etnicke grupe, tj. zasebne narode, kao sto su: Rusi, Cesi, Poljaci, Ukrajinci, Bjelorusi, Slovaci, Srbi i mozda Hrvati, Bosnjaci itd.
Po toj logici i Cesi, Poljaci, Ukrajinci itd. su se trebali osjecati ravnopravnim pod Ruskom zastavom kao i Bosnjaci i Hrvati pod srpskom, jer i Cesi i Poljaci su samo Slaveni kao i Rusi?
Osim toga, Srbi tvrde za Hrvate i Bosnjake da su Slaveni, dok Hrvati i Bosnjaci nisu bas sigurni u to. Mnogi Bosnjaci smatraju da imaju vise strarosjedilacke, Ilirske krvi u svojim zilama, nego Slavenske. I Hrvati su svoj pokret nacionalne emancipacije od austrougarske nazvali “Ilirski pokretÂâ€.
Mnoge zastave na svijetu imaju neke zajednicke boje. To sto plavo-bijelo-zlatna zastava Bosne sa grbom na kojem su ljiljani, koja potice jos od srednjevjekovnih bosanskih kraljeva i koju je potvrdila i legitimna Skupstina Republike BiH, ima u sebi plavu boju, kao i plavo-bijelo-crvena srpska zastava, ne znaci da Srbi nisu okupatori i da nije u redu nametanje njihove zastave ostalim Bosancima i Hercegovcima.
A svako ko vidi srpsku zastavu vidjece da ona uopste ne lici na Bosansku zastavu sa “ljiljanimaÂâ€, a cak ni na novokomponovanu trokutastu zastavu dytonske Bosne i Hercegovine.
Ocekujemo od Harisa Silajdzica, koji je preuzeo funkciju u predsjednistvu BiH od podnositelja tuzbe Sulejmana Tihica, da se zali na Evropskom sudu u Strazburu, na sta ima pravo prema daytonskom ustavu.
Napomenimo da u “Ustavnom sudu BiH†sjede i sudije iz zemalja Evropske unije kao pomoc BH pravnicima. BOSNI I HERCEGOVINI ZAISTA NE TREBA TAKVA PRISTRASNA NEPROFESIONALNA “PRAVNA†POMOC. Da li postoji ista gore od korumpiranih i pristrasnih pravnika?!
Slijede imena tih “pravnika†koji su donijeli gornju presudu, koja ce vjerovatno uci u istoriju pravne nauke kao presedan sa kojim je pravo dostiglo apsoluno dno:
Hatidža Hadžiosmanovic-Mahic,
David John Feldman iz Velike Britanije,
Valerija Galic,
Miodrag Simovic,
Tudor Pantiru iz Rumunije,
Mato Tadic,
Jovo Rosic,
Constance Grewe iz Njemacke,
Seada Palavric.