BosnaFolk

Solidarnost, zajedništvo i povjerenje su riječi koje odzvanjaju porukom koju smo dobili od Udruženja malih akcionara PIF-a VIB Fond Banjaluke.
Ukoliko ste vlasnici vaučera molimo da pročitate donje obavještenje kao i da s njim upoznate sve one koji su svoje vaučere uložili u jedini bošnjački fond na teritoriji RS-a.

UDRUŽENJE MALIH AKCIONARA PIF-a VIB FOND BANJALUKA
OBAVJEÅ TENJE AKCIONARIMA VIB FONDA

UMA “VIB FOND” Udruženje malih akcionara PIF-a VIB FOND Banja Luka je osnovano i registrovano u Osnovnom sudu Banjaluka radi grupisanja, te time bolje i efikasnije zaÅ¡tite prava akcionara. Udruženje su osnovali sitni akcionari VIB FONDA, kojima je cilj da sitni akcionari budu ravnopravan partner u donoÅ¡enju bitnih odluka u fondu (udruženi nastup je daleko efikasniji od pojedinačnog).

Naime, mnogi su iskoristili opštu neimaštinu naše populacije, te sa malo novca došli do akcija našeg fonda i sada nastoje da ostvare svoje finansijske interese preko leđa malih ljudi koji su ulagali u Fond. Zakonska regulativa im ide u prilog, te oni, sa neznatnim procentom vlasništva (3-4%), odlučuju o sudbini cca 100 hiljada ulagača (mahom Bošnjaka) želeći da nam otmu ono sto je stečeno teškom mukom. Ova lica su većinom iz inostranstva (Slovenija, Hrvatska, Srbija i dr.) i zanemaruju interes ulagača vaučera, vodeći se samo vlastitim ciljem za brzom zaradom.

Ako nećemo Å¡tititi sami sebe, sigurno je da neko drugi to neće učiniti za nas, te smo iz tog razloga i osnovali Udruženje malih akcionara VIB Fonda. Udruženje je pokrenulo akciju masovnog animiranja članstva, Å¡to je od presudnog značaja za uspjeh ostvarenja cilja Udruženja – ZAÅ TITA INTERESA MALIH AKCIONARA.

Dakle, ovakvim zajedničkim djelovanjem i udruživanjem, onemogućava se onima koji kupuju akcije Fonda, radi sticanja vlastite koristi, mogućnost da izglasaju odluke koje su štetne po ostale akcionare, a i sam Fond, koji je zamišljen kao Fond naših ljudi raseljenih po cijelom svijetu, i jedini je tako koncipiran u RS-u.
Zajedničko djelovanje na Skupštini akcionara podrazumijeva potpisivanje pristupnice i punomoći Udruženju koje će dosljedno štititi svoje članove pravilnim i stručnim zastupanjem, te insistiranjem na donošenju Odluka koje neće biti štetne po akcionare.

Punomoć data Udruženju može se ovjeriti u Društvu za upravljanje PIF-om i ne iziskuje nikakve troškove za davaoca punomoći. Ukoliko se Punomoć daje za maloljetna lica potrebno je priložiti i Izvod iz matične knjige rođenih (rodni list). Davanjem Punomoći ne uskraćuju se vlasnička prava, jer davaoc i dalje ostaje vlasnik svojih akcija i može slobodno raspolagati sa njima (prodavati, poklanjati, dokupljivati itd.)
Sve dodatne informacije možete dobiti na tel: 0038765/881-466 ili na e-mail: vibfond@blic.net S poštovanjem,

Ovlašteni zastupnici
Šemsudin Mulaomerović s.r.
Džavid Gunić s.r.
Vijest poslao: Ismet Sejdić

Aprila 2004. godine grupa entuzijasta i zaljubljenika u prirodu, zabrinuta sporim rjeÅ¡avanjem ekonomskih, politickih i socijalnih problema formirala je E5 – Evropsku ekoloÅ¡ku stranku. Njen kandidat Tidža Delić nam se javila s osnovnim podatcima o sebi i svojoj stranci. Ciljevi stranke i njen koncept, kako sami kažu, je posebno veoma prihvaćen od strane mladih ljudi.

Dragi moji Å¡irom planete, ako joÅ¡ niste odlučili za koga da glasate na predstojećim izborima u BiH, nije na odmet razmisliti i o ekologiji, a meni je posebna čast da se predstavim u ime “Evropske Ekoloske Stranke” E-5, ispred koje sam uvrÅ¡tena u listu kandidata SkupÅ¡tine kantona.

EVROPSKA EKOLOÅ KA STRANKA ( 36 )

• Tel: 033 572 800 Fax: 033 572 801
• web-stranica: E-5
• e-mail: centrala@e-5.ba
• DELIĆ HATIDŽA 20
• SKUPÅ TINA KANTONA 9
• e-mail: tidza_d@hotmail.com

(more…)

Čak i za vrijeme ljetnih odmora, velike žege moramo, htjeli ili ne, priznati da je gosp. Dodik i njegova vlada bila veoma aktivna u isticanju humanističkih tekovina republike srpske i njene antifašističke tradicije.

Dodik i Čavić nisu ništa manje bili aktivni u prijetnjama referendumom o samoopredjeljenju, ocjenama o krivnji generala armije Republike BiH u stradanju Srba, čija istina eto nakon više od deset godina polako počinje da izlazi na vidjelo dana.

Zaista je teško shvatiti povezivanje više tema u jednu, zamjena teza koje majstor Dodik čak izlaže i u sarajevskom Oslobođenju. Lično mislim da se većina ovih izjava mora i treba shvatiti kao mentalni šum, kao riječi koje su kao i one predratne 1991 trebalo da komprimiraju patriotizam srpskog korpusa i pojačaju antagonizam prema nesrbima.

Podsjeća to neodoljivo na predratne slike iskopavanja kostiju ubijenih srba, žrtava ustaškog i njemačkog terora po Hrvatskoj i Hercegovini. Kada je rat u počeo u Hrvatskoj onda su i ta iskopavanja prestala. A u Srbiji takva iskopavanja nikad nisu obavljena, iako mnogi znaju da takvih jama ima.

A taj poklič za istinom dolazi iz entiteta koji se boji, ne želi prikazati jedan film. Mislim ovdje na film Grbavicu koji još nije prikazan u republici srpskoj jer pobogu samo ono što politička vrhuška i crkveni vrh ovjeri, može proći, biti objavljeno, prihvaćeno i istinito.
Sva ova unutrašnja politička previranja, korišćenje sredstava masovnog informisanja u svrhu daljeg manipulisanja, mitomanije, skretanja teme sa gorućih životnih problema na politički laicizam je veoma teško shvatiti.

Neki odgovori se mogu naći u srpskoj satiri, npr. na web stranici ETNA, koja o satiri piše:

Satira je bila možda najprimerenije i ujedno najubitačnije oružje u borbi protiv ondašnjeg dominantnog suludog militantnog diskursa, protiv kičerskog, tobož uzvišenog patriotsko-ratničkog folklorizma prisutnog u najmasovnijim i najuticajnijim medijima, a pre svega na moćnoj Državnoj televiziji Srbije.

Nekoliko satiričnih aforizama vjerno ilustriraju neposrednu prošlost:

Mi Srbi imamo, ako bog da, nameru da ginemo još godinama. Samo da nas zdravlje posluži! (Rade Jovanović)
Poslali smo decu u smrt. Da nauče šta je život. (Ninus Nestorović)
Da nije bilo ratnih profitera, ispalo bi da smo džabe ratovali. (Ninus Nestorović)
Genocid se ne može predvideti. To je stvar nadahnuća. (Tomislav Marković)
Nije bilo ratnih zarobljenika. Ustvari, bilo ih je, pa ih nije bilo. (Ninus Nestorović)
Sve smo ih streljali. To će im biti velika škola za ubuduće. (Aleksandar Čotrić)
Osim genocida, na našim prostorima nije bilo većih incidenata. (Aleksandar Baljak)
Ako su naši heroji počinili i neke zločine, učinili su to u žaru borbe. (Iva Mažuranić)
Toliko sam veliki patriota da me je sramota što sam živ. (Milivoje Radovanović)
Poginuo je za otadžbinu nekoliko puta. Od toga danas živi. (Rade Dangubić)
Kakav si mi ti patriota kad te nema na listi ratnih zločinaca?! (Aleksandar Baljak)

Izborna Komisija Bosne i Hercegovine, www.izbori.ba podsjeća da rok za dostavljanje prijava za Izbore 2006 ističe uskoro.

Rok za prijem zahtjeva Izvan BiH je 18 juli 2006 godine.

Poštovani,
Ukoliko do sada niste poslali prijavu za IZBORE u BIH u prilogu Vam dostavljamo obrazac prijave za glasanje izvan BiH i Vodič za prijavu birača za glasanje izvan BiH na jezicima naroda u Bosni i Hercegovini.
Molimo da iste učinite dostupnim državljanima Bosne i Hercegovine sa kojima kontaktirate.
Pozdrav
Info linija za glasanje izvan BiH WWW.IZBORI.BA

Obrazac:

• Obrazac prijave za glasanje putem poÅ¡te za Izbore 2006. godine

Dodatna pitanja o statusu vaše prijave možete postaviti na e-mail info@izbori.ba ili
na telefone +387 33 251 331 ili +387 33 251 332.
Radno vrijeme Info linije
Svaki radni dan od 08-16 (Time zone GMT +01:00 Sarajevo)

Bez obzira šta ko mislio o stanju u Bosni i Hercegovini i posebno situaciji ovog proljeća mora se priznati da nam je ono donijelo mnoštvo uzbudljivih doživljaja. Samo da nabrojim neka: vječita potraga za ratnim zločincima, vječita obećanja i izvinjenja s one strane Drine, izgleda i vječita nastojanja za olakšanjem viznog režima, vječita separatistička nastojanja bosansko-hercegovačke srpske komponente. Možemo se sjetiti i neuspjele ustavne reforme, filma Grbavica, mnogobrojnih štrajkova i još mnogo toga.

Možda i zbog toga je vijest o izgradnji novog groblja u Banjaluci, tačnije u Vrbanji protekla dosta nezapaženo. Gradske vlasti su izračunale da se na užem području grada nalazi 55, a u prigradskim naseljima 433 groblja. Problem je što te vlasti kako kažu imaju nadležnost nad samo jednim grobljem, a vjerske zajednice su nadležne na 12 grobalja.

U nedostatku jednog pravog zakona su se zbog toga odlučili da naprave jedan zakon kojim bi regulisali područje pogrebne djelatnosti. Najvažnije u ovom prijedlogu zakona je da on spominje takozvane „parkova tišine“. Zakon nalaže da se groblja poslije 30 godina mogu premjestiti, a pogrebni ostaci pohraniti na drugo mjesto.

I da bi sve bilo kako treba to jest u duhu demokratskih načela odlučili su se i na javnu raspravu. Ovakve rasprave imaju u demokratskim zemljama cilj da oslušnu puls naroda, interesnih organizacija, udruženja, tako da se prijedlog zakona može revidirati i uskladiti.
Predstavnica Islamske vjerske zajednice, Meliha Filipović, usprotivila se postupku rješavanja problema grobalja u Banjaluci.

Nepotrebno je raditi bilo Å¡ta dok se ne usvoji novi zakon koji će regulisati ovu oblast. Problem je i pitanje muslimanskih grobalja u gradu. Naime, regulacionim planovima sva groblja su pretvorena u zelene povrÅ¡ine, ili kako su naveli “parkove tiÅ¡ine”, rekla je Filipovićeva. Niko ne može da upravlja jednim grobljem osim vlasnikom, a u slučaju muslimanskih to je Islamska vjerska zajednica. To isto važi i za prebacivanje na druge lokacije”, naglasila je.

Nema sumnje da su srbi veoma uporni u svojim nastojanjima za uspostavom etnički čistog grada. Da ne bi tako izgledalo čuli smo ovih dana i da je vlada RS uplatila 300.000 KM na ime restauracije Ferhadije, džamije koja je minirana za vladavine političkih partija koje i dan danas imaju vlast u Banjaluci. Iz Islamske vjerske zajednice su poručili da je samo iskopavanje ostataka te džamije koštalo toliko.

Međutim ovoga puta su na redu mrtvi, tvoji i moji predci, njihova mezarja, haremi i groblja. Nema razloga sumnjati da će ostvariti svoje namjere. Ako zanemarimo onih 11-12000 hiljada bošnjaka povratnika i još manje katolika-hrvata činjenica je da je Banja Luka danas skoro etnički čist grad, grad čije nove građevine najmanje podsjećaju na domaću, bosansku arhitekturu.

I dok su živi otjerani čizmom, puškom i kundakom, izgleda da se mrtvi sada tjeraju sa perom, zloupotrebom demokratije i lopatom.