Danas je u pritvoru Haškog tribunala preminuo, kako je javljeno prirodnom smrću, Slobodan Milošević. Balkanski kasapin, prvi predsjednik jedne države kome se sudilo za genocid je svojom smrću otišao u historiju.
Iza njega i njegove politike je ostalo stotine hiljada žrtava i polarizacija prostora kojeg zovemo podruÄje bivÅ¡e Jugoslavije. Smrću je i nepovratno uniÅ¡tena želja i potreba mnogih pojedinaca za istinom i presudom.
Za mnoge koji žive na podruÄju bivÅ¡e Jugoslavije smrt vožda ne predstavlja dogaÄ‘aj koji će prouzrokovati suze u oÄima.
Dvojica najtraženijih zloÄinaca iz MiloÅ¡evićeve ere, Karadžić i Mladić, su joÅ¡ uvijek na slobodi. Vlasti SiCG i Republike Srpske ne rade sve Å¡to je u njihovoj moći da ih uhvate. Smrću MiloÅ¡evića će se možda i ubrzati proces suoÄavanja Srbije sa proÅ¡lošću, a samim tim i privoÄ‘enje para RaÅ¡o i Ratko koji su obavljali najprljaviji dio posla MiloÅ¡evićevog nacionalistiÄkog programa.
Iz NorveÅ¡ke je stigla veoma zanimljiva ideja koje će se ovog i narednog mjeseca zaokružiti takmiÄenjem pjevaÄa amatera Skandinavije sa naslovom “Zvijezda u oku tvom”.
Audicije će biti održane u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.
Za bliža obavještenja pogledajte na www.zvijezda.net ili poslušajte ovaj džingl.
Najbolji evropski film na 56 festivalu u Berlinu je bosansko-hercegovaÄki film Grbavica, režiserke Jasmile Žbanić.
Film je pobjeda bosanske žene i u ovim mraÄnim i teÅ¡kim vremenima po Bosnu i Hercegovinu baca novo svjetlo na jedan od najprljavijih oblika zloÄina protiv ÄovjeÄanstva i gaženja ljudskih prava koje su na svojoj koži osjetile mnoge žene u BiH tokom rata u BiH.
Glavna tema filma su silovanja koja su za cilj imala takozvanu prisiljenu, neprirodnu trudnoću i koja su trebala raniti, kontrolisati i poniziti psihiÄki i mentalni integritet žena žrtava. Seksualna zlostavljanja izvrÅ¡ena na ženama neprijatelja su trebala kazniti novu i mladu bosansko-hercegovaÄku državu, prepasti i obeshrabriti politiÄki vrh države i poniziti, zagaditi bosansku naciju takozvanom „djecom mržnje“. Ovi zloÄini su poÄinjeni da posiju strah, uniÅ¡te pojedinku, njenu familiju i zajednicu, nanoseći ženama, žrtvama torture doživotne ožiljke na duÅ¡i i tijelu.
Kao motivacija ovih seksualnih zloÅ¡ina se može navesti etniÄko Äišćenje, genocidni mentalitet vojnika koji su poÄinili ove zloÄine, osjećaj nacionalna superiornosti, kazna za nedjela koja su u proÅ¡losti poÄinili boÅ¡njaci. Sjetimo se izjave Mladića koji pri ulasku u Srebrenicu reÄe da je Srebrenica konaÄno osloboÄ‘ena od turaka.
Seksualna zlostavljanja su bila dio vojne strategije, bila su oružje u ratu, sredstvo genocida i etniÄkog Äišćenja.
Ovakvi zloÄini su se i prije deÅ¡avali u ratnim konfliktima, ali baÅ¡ u bosanskom sluÄaju postoje živi svjedoci, žene sa svojim potomcima, Äije izjave, Älanci, knjige Äine zaista veliki broj dokaza i osnovu za stvaranje internacionalne nauÄne literature, ali i osnova za kriviÄnu odgovornost lica koja su izvrÅ¡ila ta nedjela. Nijedan sluÄaj silovanja žena u drugom svjetskom ratu nije naprimjer bio kažnjen u NirnberÅ¡kom procesu.
S druge strane u sliÄnom Tokijskom procesu su bili prezentovani podatci o zlostavljanju i masakrima nad kineskim ženama koje su poÄinili japanski vojnici. Tek sa bosanskim ženama su u oblasti prava definirana i prepoznana ratna seksualna zlostavljanja kao ono Å¡to u biti i jesu: klasiÄan oblik torture, ratnog zloÄina i zloÄina protiv ÄovjeÄnosti.
Tako je ICTY (Internacionalni sud za ratne zloÄine za bivÅ¡u Jugoslaviju) uÅ¡ao u anale svjetske historije prava kada je osudio hrvatskog komandira Tihomira BlaÅ¡kića kao odgovornog za masovna seksualna zlostavljanja žena u Bosni poÄinjenih od strane hrvatskih vojnika.
Optužnica je identificirala silovanja kao zloÄin protiv ÄovjeÄnosti i kao torturu. Druga sliÄna optužnica je bila podignuta protiv tri srpska vojnika.
Odgovornost za silovanja je davno plasirana, ali kako i režiserka Jasmila, po dobitku nagrade Zlatnog medvjeda, hrabro primjeti najodgovorniji za ove zloÄine Mladić i Karadžić su joÅ¡ uvijek na slobodi.
“Ratni zloÄinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić, na sramotu Evrope, joÅ¡ su na slobodi. Pored genocida oni su odgovorni i za silovanja 22.000 žena u BiH, a izgleda niko nema interesa da ih uhapsi. To je poražavajuće za Evropu. Nadam se da će se to promijeniti. Kao i da se Zlatni medvjed neće razoÄarati kad vidi Bosnu.â€
U javljanju od 25. januara sam obećao da ću objaviti repertoar KUD Bosna, Äija folklorna grupa je djelovala u Kopenhagenu od 1993 do 2001.
Nekima će ovaj repertoar biti podsjećanje na proÅ¡le dane, nekima možda inspiracija ili pomoć u radu. Repertoar se nalazi u mapi Sehara, a kratak opis tih koregrafija prate i neki muziÄki zapisi.