BIHDAN-HOBRO
Bosansko-dansko udruženje BiHDAN je proljeće zapoÄelo sa dosta aktiviteta kako za odrasle tako i za one najmlaÄ‘e. O njihovim aktivitetima pogledajte na stranici BiHDAN.
Tombola, fudbalski turnir, prvomajska feÅ¡ta, foklor, ribarska sekcija, fudbal na travi, djeÄija koÅ¡arka su neki od aktiviteta u bogatoj lepezi BiHDAN-a. Naredna aktivnost- Otvoreni Dan- je planirana za 14.04.07 od 17.00-22.00 u prostorijama udruženja na adresi Stoldal 36, kada ćeÅ¡ moći popiti kafu, sok, odigrati partiju karata, Å¡aha, tavle itd…. proÄitati novine, Äuti neÅ¡to novo i bolje, zanimljivije.
Kontakt osoba Demo Demcoj 98 52 51 98 ili Edin Hajder 28 96 55 72.
Vijest poslao Edin Hajder.
U klin i u ploÄu
Okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine prethodile su i mnoge vojne operacije. Jedna od njih se nalazi na ovoj grafici koja prikazuje izvlaÄenja topova iz luke Klek kraj Neuma 1876 godine. Topovi su bili prebaÄeni u Hercegovinu, a pored vojnika i hamala na na ovom crtežu se vidi i dosta civila, žena i djece.

Klek danas nema luku, prazan je, ali i takav privlaÄi pažnju javnosti.
Dug je oko 6.5 kilometara i u prosjeku Å¡irok 600 metara. Neum i Å¡iroko podruÄje oko njega je pripadao srednjovjekovnoj bosanskoj državi, da bi nakon njene propasti doÅ¡ao pod vlast DubrovÄana. Za vladavine Turaka u Bosni i Hercegovini, Dubrovnik daruje to podruÄje Osmanlijama.
Poluotok Klek i Neum su ovih dana bili predmetom sarajevskih razgovora premijera susjedne države Sanadera koji nakon ustoliÄenja prije Äetiri godine posjeti, kako sam reÄe moguću, najpovlaÅ¡teniju naciju.
Da neÅ¡to nije u redu otkriva nam i redoslijed tema koje Sanader navede kao prioritete dvije države. Povezujući kao i prije luku PloÄe sa mostom na PeljeÅ¡cu ovoga puta je retorika obogaćena novim elementom- autoputem Vc.
Onaj prije 140 godina mali, krivudavi put na Kleku, Å¡to se vidi na ovoj grafici, vodio je prema stećcima, kamenju i Å¡umama. Putić ne liÄi na autoput, ali ko zna, možda će BiH napraviti autoput Äiji poÄetak/kraj će biti na Kleku, a ne u PloÄama.
Zbirka rimskih i grÄkih starina
Evo joÅ¡ jedne novosti u mapi Mozaik koja se nastavlja na antiÄko doba Bosne i Hercegovine.
Drugi dio knjige Zbirke rimskih i grÄkih starina Zemaljskog Muzeja, autora Karla Patscha poÄinje sa opisom perioda poslije rata i ustanaka, uguÅ¡enih od strana Rima. Opis zemlje i naroda podsjeća na stanje u BiH poslije 1995.
Autor ukazuje da su hiljade pale na bojištu ili su prodani u sužanjstvo. U toku najnovijeg rata ali i poslije njega, mnogi nisu prodani kao robovi (neko će s pravom reći da i danas postoje trgovci robljem). Mnogi su se nastanili u tuđim zemljama u kojima nemaju baš ista prava kao što su ih imali u predratnoj Bosni.
Naselja su i tada kao i sada izgorjela, a polja neposijana. Jedina razlika je u tome da su se tada, prije skoro dva milenijuma, narod i zemlja brzo oporavili, što se ne može reći za sadašnji trenutak Bosne i Hercegovine. Pokušajte uporediti ovaj citat sa današnjicom.
Prva vladina briga bila je ta, da se suprot stane ponovnim težnjama za samostalnošću i ustancima, koji sve razrivaju. To se uÄinilo na taj naÄin, da su se Äete dobro porazmjeÅ¡tale, pogradile tvrÄ‘ave i ceste, koje su otvorile zemlju na sve strane, i smjeÅ¡tanjem mladeži u dugotrajnu, asimilirajuću vojnu službu izvan domovine.
-Zbirke rimskih i grÄkih starina-Karla Patsch
Malo upozorenje: stranica ima 25 slika, koje će za one sa sporom internet konekcijom produžiti vrijeme uÄitavanja.
Dan nezavisnosti
Prije 15 godina, na preporuku Arbitražne Komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u BiH je održan referendum na kojem je nezavisnost države podržalo blizu 67 posto građana. Vijeće ministara Evropske unije, 06. aprila 1992. godine, u Briselu, donijelo je odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine.
Dan Nezavisnosti se kao i obiÄno slavi u Federaciji BiH, dok manji entitet joÅ¡ slavi politiÄku odluku MeÄ‘unarodnog suda u Hagu koji je oslobodio Srbiju i Crnu Goru od odgovornosti za genocid uÄinjen na podruÄju BiH. Odluka suda je veoma kontradiktorna, njom se ukazalo da je Srbija kriva Å¡to nije sprijeÄila genocid uÄinjen na podruÄju Srebrenice dok je sud zakljuÄio da genocida u ostalim podruÄjima BiH nije bilo. Tako je ovaj rat sveden na tuÄu izmeÄ‘u dvojice, a jednom od posmatraÄa je priprijećeno prstom zbog toga Å¡to nije sprijeÄio tuÄu.
Ovakvom odlukom je meÄ‘unarodna zajednica veoma zadovoljna, presuda im je trebala poslužiti kao poklopac na loncu u kom su se već dugo vremena kuhali svi uÄesnici u ovom sporu. Vrijeme će pokazati da li su bili u pravu. A Vama kojima je BiH jedina domovina, Vama antifaÅ¡istima kojima je referendum iz 1992 godine nastavak svijetlih tradicija ZAVNOBiH-a i Dana Državnosti 25.11. ovom malom sliÄicom Armije BiH želim sretan Dan nezavisnosti.
Ljudska prava Fate Orlović
Ljudska prava nesrba u RS ugrožena su u toj mjeri da čak i oni malobrojni povratnici u zadnje vrijeme izjavljuju da je opstanak nemoguć.
Svugdje u RS-u gdje povratnici danas predstavljuju većinu kao naprimjer u Kotorskom (takvih lokalnih zajednica nema mnogo) metodom zastrašivanja, oduzimanjem zemlje, kriminalnim odlukama vlasti o građenju crkvi na oduzetoj zemlji pokušava se proces povratka zaustaviti ili ukočiti. Čak i kad bi ti ljudi mogli živjeti od zraka (mnogi su nezaposleni) ne može se preći preko obespravljenosti koja ispunjava svaki dan nesrba. Klikni za dalje »
