BosnaFolk

ÄŒini mi se da je viÅ¡e nego ikada potrebno ukazati na svijetle tradicije ZAVNOBiH-a, njegovu ideju i jednu od poruka – ravnopravnost svih naroda BiH. Povelja Kulina Bana iz 1189. godine kao “rodni list” bosanskohercegovačke državnosti i Rezolucija ZAVNOBiH-a iz 1943 kao “matični list” trajno obnovljene državnosti BiH predstavljaju najvažnije dokumente naÅ¡e države.
I dok su temelji te državnosti pod napadom neofašizma i nacionalnog separatizma sjetimo se da ta zla mogu pobijediti humanizmom, najjačim oružjem kojeg imamo.
Sretan praznik svima Vama koji volite Bosnu i Hercegovinu.

Iako je u zadnje dvije decenije bilo mnogo političkih idiota na prostorima bivše Jugoslavije dvojica aktuelnih premijera vlada zemalja istočno i zapadno od BiH zaslužuju posebno mjesto u galeriji najvećih lažova. O onome sa zapada -Sanaderu nekom drugom prilikom, dok je jučerašnja posjeta onog žvalje sa istoka zaslužila koju riječ.
Nažalost je dotični premijer vlade susjedne zemlje koji posjeti manji bosansko-hercegovački entitet kako bi čestitao vladi tog entiteta otvaranje nove zgrade vlade, za mnoge spomenik lopovluku, modernim riječnikom netransparentnosti, a onim našim starim riječnikom šteli i krađi.
Njegova laž o “historijskoj i vjekovnoj vezi” izmeÄ‘u Srbije i Republike Srpske je jedna u nizu jačanja takozvanih “paralelnih veza” izmeÄ‘u Srbije i manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta.
Sjetimo se malo i matematike, dvije paralele se mogu teoretski dotaći u beskonačnosti, koju niko neće dočekati.
Ova laž je i odvratna jer je izrečena u mjesecu novembru, mjesecu u kojem se slavi Dan državnosti u federaciji dok se kod onih koji su “historijska veza” sa Srbijom to negira.
A žvaljo Koštunica reče i da će Srbija nastaviti sa investicijama u RS. Nešto kontam zar mu nije bolje da je investirao u Kosovo nego u entitet koji će kad tad nestati.

Nedavno je u Danskoj jedna politička partija predložila da se dancima nastanjenim u susjednoj Švedskoj dodijeli pravo glasanja za predstojeće parlamentarne izbore 13.11.2007.

Prijedlog je bio aktuelan u medijima 4-5 sati, skoro da protivnici nisu imali ni potrebu da argumentuju svoje protivljenje. Prijedlog je odbačen, izbrisan i sada već zaboravljen.

Danci nastanjeni u prevashodno Malmeu i njegovoj okolini su mjesto boravka promijenili uglavnom iz dva razloga: jedan je ekonomske prirode jer su nekretnine u Švedskoj znatno jeftinije nego u Danskoj, dok su plate više u Danskoj nego u Švedskoj. Drugi razlog su diskriminirajuća pravila, takozvano pravilo 24 godine, kojima se zabranjuje brak, spajanje familije za osobe ispod 24 godine i bez odgovarajućeg stana.
Iz ovih razloga je preko 24000 danaca potražilo sreću u kućama i stanovima u južnoj Švedskoj. Većina od njih je zadržala svoj posao, putuje svaki dan, plaća porez danskoj, dok živi u švedskoj državi.
Ipak ne mogu glasati na predstojećim izborima, jednostavno stoga jer su svojom odlukom odselili iz Danske i zbog toga im se ne da pravo da izaberu ljude u parlament koji će donositi zakone koji se odnose na dansko radno tržište, danske bolnice, dansko obrazovanje, dansku socijalnu politiku, dansku infrastrukturu i još mnogo toga.
Potpuno drugačija situacija je u Bosni i Hercegovini.
U susjednoj Hrvatskoj u kojoj se održavaju parlamentarni izbori krajem ovog mjeseca je prijedlog o uključenju bosansko-hercegovačkih hrvata prošao tako da će oni zahvaljući političkom odlukom moći glasati i tako uticati na buduću političku sliku Hrvatske. Ovakve anomalije izgledaju još veće ako se ima u vidu da bosansko-hercegovacki hrvati rodjeni u Bosni i Hercegovini nikada nisu zasnovali radni odnos u Hrvatskoj niti joj plaćali porez.

A o različitim protivljenjima, drugačijim argumentima, negativnom uticaju ovakvih izbora na lokalnu sredinu, jačanju mizerije “Mi” kontra “Oni”se u suÅ¡tini malo ili nikako i ne raspravlja.
Predizborni plakati sa slikama aktuelnog premijera danske vlade na ulicama Malmea se iz ove perspektive čine nemogući. Ipak možda je i to moguće: možda vlade te dvije zemlje naprave dogovor o tome, a možda HDZ osvoji vlast u Danskoj i postavi Sanaderove slike u Malmeu.

U banjalucom naselju Gornji Seher je 11.aprila 1991 u Sofi Hadzi Mehmed pasinoj dzamiji uprilicen nocni namaz i docekana 27 noc ramazana, mubarek noc Lejletul-Kadr.

Pa evo sada nakon 14 godina i ove 27 noci mjeseca ramazana usudio sam se da objavim nesto od atmosfere tog vjerskog obreda ljudi koji otprilike godinu dana nakon toga dozivjese progone zbog svog imena, porijekla, nacije i vjere.
Ovaj audio zapis traje 21 min. 40 sek. Velik je 9,92 mb.
mp3-Lejletul-Kadr, Banja Luka 11.4.1991, 9920 KB, 21:40

Ramazan Å erif Mubarek Olsun

Poslušaj Nek mirišu avlije.