BosnaFolk

Okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine prethodile su i mnoge vojne operacije. Jedna od njih se nalazi na ovoj grafici koja prikazuje izvlačenja topova iz luke Klek kraj Neuma 1876 godine. Topovi su bili prebačeni u Hercegovinu, a pored vojnika i hamala na na ovom crtežu se vidi i dosta civila, žena i djece.

Klek danas nema luku, prazan je, ali i takav privlači pažnju javnosti.
Dug je oko 6.5 kilometara i u prosjeku širok 600 metara. Neum i široko područje oko njega je pripadao srednjovjekovnoj bosanskoj državi, da bi nakon njene propasti došao pod vlast Dubrovčana. Za vladavine Turaka u Bosni i Hercegovini, Dubrovnik daruje to područje Osmanlijama.

Poluotok Klek i Neum su ovih dana bili predmetom sarajevskih razgovora premijera susjedne države Sanadera koji nakon ustoličenja prije četiri godine posjeti, kako sam reče moguću, najpovlašteniju naciju.

Da nešto nije u redu otkriva nam i redoslijed tema koje Sanader navede kao prioritete dvije države. Povezujući kao i prije luku Ploče sa mostom na Pelješcu ovoga puta je retorika obogaćena novim elementom- autoputem Vc.
Onaj prije 140 godina mali, krivudavi put na Kleku, što se vidi na ovoj grafici, vodio je prema stećcima, kamenju i šumama. Putić ne liči na autoput, ali ko zna, možda će BiH napraviti autoput čiji početak/kraj će biti na Kleku, a ne u Pločama.

Evo još jedne novosti u mapi Mozaik koja se nastavlja na antičko doba Bosne i Hercegovine.
Drugi dio knjige Zbirke rimskih i grčkih starina Zemaljskog Muzeja, autora Karla Patscha počinje sa opisom perioda poslije rata i ustanaka, ugušenih od strana Rima. Opis zemlje i naroda podsjeća na stanje u BiH poslije 1995.
Autor ukazuje da su hiljade pale na bojištu ili su prodani u sužanjstvo. U toku najnovijeg rata ali i poslije njega, mnogi nisu prodani kao robovi (neko će s pravom reći da i danas postoje trgovci robljem). Mnogi su se nastanili u tuđim zemljama u kojima nemaju baš ista prava kao što su ih imali u predratnoj Bosni.
Naselja su i tada kao i sada izgorjela, a polja neposijana. Jedina razlika je u tome da su se tada, prije skoro dva milenijuma, narod i zemlja brzo oporavili, što se ne može reći za sadašnji trenutak Bosne i Hercegovine. Pokušajte uporediti ovaj citat sa današnjicom.

Prva vladina briga bila je ta, da se suprot stane ponovnim težnjama za samostalnošću i ustancima, koji sve razrivaju. To se učinilo na taj način, da su se čete dobro porazmještale, pogradile tvrđave i ceste, koje su otvorile zemlju na sve strane, i smještanjem mladeži u dugotrajnu, asimilirajuću vojnu službu izvan domovine.

-Zbirke rimskih i grčkih starina-Karla Patsch

Malo upozorenje: stranica ima 25 slika, koje će za one sa sporom internet konekcijom produžiti vrijeme učitavanja.

Prije 15 godina, na preporuku Arbitražne Komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u BiH je održan referendum na kojem je nezavisnost države podržalo blizu 67 posto građana. Vijeće ministara Evropske unije, 06. aprila 1992. godine, u Briselu, donijelo je odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine.
Dan Nezavisnosti se kao i obično slavi u Federaciji BiH, dok manji entitet još slavi političku odluku Međunarodnog suda u Hagu koji je oslobodio Srbiju i Crnu Goru od odgovornosti za genocid učinjen na području BiH. Odluka suda je veoma kontradiktorna, njom se ukazalo da je Srbija kriva što nije spriječila genocid učinjen na području Srebrenice dok je sud zaključio da genocida u ostalim područjima BiH nije bilo. Tako je ovaj rat sveden na tuču između dvojice, a jednom od posmatrača je priprijećeno prstom zbog toga što nije spriječio tuču.
Ovakvom odlukom je međunarodna zajednica veoma zadovoljna, presuda im je trebala poslužiti kao poklopac na loncu u kom su se već dugo vremena kuhali svi učesnici u ovom sporu. Vrijeme će pokazati da li su bili u pravu. A Vama kojima je BiH jedina domovina, Vama antifašistima kojima je referendum iz 1992 godine nastavak svijetlih tradicija ZAVNOBiH-a i Dana Državnosti 25.11. ovom malom sličicom Armije BiH želim sretan Dan nezavisnosti.

Ljudska prava nesrba u RS ugrožena su u toj mjeri da čak i oni malobrojni povratnici u zadnje vrijeme izjavljuju da je opstanak nemoguć.
Svugdje u RS-u gdje povratnici danas predstavljuju većinu kao naprimjer u Kotorskom (takvih lokalnih zajednica nema mnogo) metodom zastrašivanja, oduzimanjem zemlje, kriminalnim odlukama vlasti o građenju crkvi na oduzetoj zemlji pokušava se proces povratka zaustaviti ili ukočiti. Čak i kad bi ti ljudi mogli živjeti od zraka (mnogi su nezaposleni) ne može se preći preko obespravljenosti koja ispunjava svaki dan nesrba. (more…)

Kolektiv Kud-a Behar iz Tešanjke o kome smo pisali 1. decembra 2006 je i dalje suočen s neadekvatnim finansiranjem tekućih i planiranih aktivnosti. Međutim članovi folklorne grupe imaju i jednu lijepu vijest. Naime zahvaljujući donaciji firme Inter-Matuzici -Doboj jug i gospodinu Šemsi Ahmiću Društvo je uspjelo nabaviti narodne nošnje.

Kolektiv Behara nam se smjeÅ¡i sa ove slike, nastale s nastupa u TeÅ¡nju povodom obilježavanja manifestacije “Dani grada TeÅ¡nja”. U toku je projekat nabavke muzičke opreme, Å¡to je malo teže nabaviti. Iz Behara poručuju da se nadaju da će i ovaj projekat uspjeÅ¡no privesti kraju i zaokružiti ga sa jednim koncertom pred svojim sugraÄ‘anima. JoÅ¡ bi jednom apelirali na svoje one koji mogu pomoći da kontaktiraju i pomognu Behar kako bi tim mladim ljudima obezbijedili optimalne uslove za rad.

Kontakt osobe i informacije o načinu dostave donacije:

• Tokmić Mehmedalija-predsjednik UOKUD-a
• Skopljak Mirza- blagajnik
• MeÅ¡ić Fuad- predsjedavajući SkupÅ¡tine KUD-a
• Telefon: ++ 387 32-662-034
• e-mail: behartes@yahoo.com.

Hvala unaprijed