Sevda sevda do srdašca | Knjiga sevdaha na internetu

Skip navigation.

Bosna Folk | Sehara | Sevda sevda do srdašca | Knjiga sevdaha na internetu

SEHARA mapa



Sevda, sevda do srdašca

Na ovoj stranici na tebe čeka više od 500 sevdalinki i narodnih pjesama skupljenih u zbirci Sevda, sevda do srdašca.

Zbirka sevdaha

Zbirku najlakše možeš da sačuvaš na svom hard-disku ako desnom stranom miša, pritisneš na malu sliku. Poslije toga izaberi komandu "Save target/treća odozgo. Naravno da pjesme možeš da čitaš i SADA ako klikneš lijevom stranom miša na sliku preko koje ćeš ući u svijet sevdaha.

Ova slika je ustvari mali detalj sa plakata veoma poznate firme za proizvodnju šivaćih mašina Singer koja je štampala plakat početkom 20 stoljeća u sklopu svoje reklamne kampanje u Bosni i Hercegovini. Ko zna možda su i neki od vas zapamtili vaše nane kako šiju na singerici.



Slijedi rad "ABC o sevdalinci". Za one koji poznaju njemački jezik pokušajte pročitati rad Fahrudina Strojila "Sevdalinka- Bosnisches volkslied", naučni rad koje je gosp. Strojil, inače svirač kontrabasa u Sarajevskoj Filharmoniji, napisao za potrebe Fakulteta za muziku u Gracu, Austrija.

ABC o sevdalinci

U Bosni i Hercegovini, njenim planinama i vrletnim gorama narod je stvarao narodne napjeve koji su predmetom posebnih istraživanja postali u drugoj polovini 19. stoljeća, a tek primjenom fonografa pribiranje građe je dobilo naučni karakter.

Prva snimanja narodnih napjeva počinju 1937, a dijelimo ih na seosko i varoško pjevanje. Varoško pjevanje je mnogo istraživao čehoslovački folklorista Ludvig Kuba. Prvi puta je došao u BH 1893, boravio 4 mjeseca a sakupio 1113 napjeva. Prije njega se takvim radom bavio Franjo Kuhač iz Osijeka . Kuba je bio oduševljen bogatom skalom napjeva , od najprimitivnijeg tzv.ojkanja do istančane nježne i raspjevane pjesme ljubavne pjesme što se kao biser prosipa iz grla muslimanske djevojke.

Za tako kratko vrijeme od 4 mjeseca uspio je Kuba da kao niko prije istraži i zabilježi varoško pjevanje muslimanskog stanovništva - tip ljubavne pjesme poznatije pod nazivom sevdalinka, pjesme koja se pjevala iza avlijskih kapija i pendžera pjesme koja odiše starinom i tradicijom sa prekidanjem usred riječi i unošenjem suglasnika "h". To je pjesma koja se izvodi na poseban način "poravno " "ravno", žene ih pjevaju solistički, a muškarci često uz tamburu,šargiju ili samicu,u a jedna melodija se može pjevati na mnogo tekstova. Takav način pjevanja je bio najomiljeniji .

Naziv pjesma u ravan ne znači da je melodija ravna, ona je gipka i puna ukrasa dobro razumljiva svakom bosancu . Akšamluk, teferiči, sijela ne idu bez pjevanja ,a kad je društvo u najboljem raspolozenju zapjeva se poravna koja slušaoca dovodi do maksimalne razdraganosti. Među narodom se i kaže za čovjeka dobre ćudi "ravno mu sve do mora".

Sevdalinke su u brojnim primjerima zapamtile određene ličnosti najčešće djevojke i mladiće čuvene zbog svoje ljepote i gizdavosti. U njima se može naći sve ono što karakteriše takozvanu narodnu dušu: jezik, pozicije i status članova familije, lokalna obilježja, kulturu ishrane, odijevanja, drugim riječima šta su ljudi naše prošlosti osjećali, kako su iskazivali te osjećaje, o čemu su maštali i kako su gledali na svijet oko sebe.

Sevdalinka je ime dobila po turskoj riječi sevda što znači LJUBAV. Turci su riječ sevda preuzeli od Arapa, a na našim prostorima je SEVDA dobila H i nastao je sevdah.



O nastanku sevdalinke ima više teorija. Tako npr. njemački slavist Gesseman tvrdi da je ona proizišla iz višeg sloja BH feudalstva. Drugi tvrde da je to pjesma sirotinje ,naroda ,"raje", koja je kroz radost i veselje kroz muku i patnju davala oduška svojim osjećanjima. Treći opet kažu da je sevdalinka prvenstveno ženska pjesma da su je spjevale patrijahalno vaspitane djevojke sjedeži iza mušebaka, vezući na đerđefu na kome je svaka iglica pojačavala čeznju za dragim koji je putovao carskim drumovima trgovao ili ratovao dok su one čekale sanjale maštale i svoju čeznju pretvarale u pjesmu.

U svakoj ovoj teoriji ima nešto istine jer je nemoguće da svo stvaranje u narodnoj tradiciji potiče od jednog društvenog sloja pa bio on viši ili niži .Ovakva pjesma mogla je da nastane kako na begovskim čardacima tako i u sirotinjskim kućama jer su svi živjeli u istom krugu među istim prirodnim kulisama. Zato se slažem sa L. Kubom koji napisa:

Dodajem da nisam ove melodije niti ikoji njen trag našao u susjednim zemljama : ni u Crnoj Gori ni u Dalmaciji , ni u Hrvatskoj , ni u Istri , ni u Slavoniji, niti u Srbiji. Mogu je dakle mirne duše proglasati za čisto bosanskohercegovački specijalitet.

— Ludvig Kuba : Pjesme i napjev iz BH -Glasnik Zemaljskog Muzeja ,1906

Sevdalinka tek postaje ono što jeste kad je zapjeva pravi pjevač,dakle ni slova, ni zvuk ni note nego interpretacija je najvažnija za potpuno doživljavanje sevdalinke. Treba napomenuti da je bilo pokušaja i svojatanja sevdalinke možda zato i što je bila tako draga. Tako je dolazilo do komičnih situacija da recimo u zbirci V.S.Karadžića bude objavljena pjesma- Poranio Čelebija Niko- prije nego sabah zoru klanja. Ili pak da Danica Kurtović jedno vrijeme direktorica Radio Sarajeva kaže : Dok sam ja ovdje nema age bega ni Boga. Pa onda dođe gospodin Safet Isović koji je vrlo dobro znao da ako zapjeva Put putuje Latif -momče, a ne Latif AGA pjesma gubi smisao jer momci nisu putovali. Oni su možda mogli istimariti konja ili zaželjeti sretan put.

Međutim treba se reći da je sevdalinka bila prihvaćena i od drugih naroda koji su je voljeli i čak aktivno učestvovali u njenom kreiranju. Među njima svakako da treba spomenuti pokojne Jozu Penavu i Radeta Jovanovića.Oni su nošeni poimanjem svog bosanskog načina razmišljanja i načina života iznjedrili stvarno velik broj pjesama koje je narod vremenom zavolio kao svoje.

Bosna Folk, 2001 godina

Vrh stranice