ProÅ¡le subote sam svirao na svadbi. Organizatorima je bilo teÅ¡ko naći orkestar koji bi mogao odraditi taj posao. Zbog toga sam napravio jednu malu stranicu, koja će nadam se olakÅ¡ati potragu za muzikom. Za viÅ¡e o orkestru kojeg nazvah BosnaFolk proÄitajte u mapi servis.
Arhiva – Obavještenja »
Rezerviši BosnaFolk
Sevdalinke i Ludvik Kuba
Prelazak iz osnovne u srednju Å¡kolu za mnoge mlade znaÄi raskid sa jednim sigurnim i dobro znanim periodom života i susret sa novom Å¡kolom, novim Å¡kolskim prijateljima, nastavnicima, predmetima i joÅ¡ mnogo toga.

U mom sluÄaju je to bila banjaluÄka gimnazija, koja mi je zamijenila osnovku, “Kasim Hadžić” Å¡kolu. Ovaj prelazak iz osnovne u gimnaziju olakÅ¡aÅ¡e mi desetak uÄenika iz osnovne, uÄenika s kojima ne samo da sam pohaÄ‘ao osnovnu Å¡kolu, već sam i sa nekima svirao u tamburaÅ¡koj sekciji Å¡kole. Negdje u proljeće 1974, kad se bližio kraj Å¡kolske godine, a time i raspad naÅ¡eg Å¡kolskog orkestra, svi uÄenici dobiÅ¡e poziv da se upiÅ¡u u RKUD “Pelagić”. Poziv nam je uruÄio Marko Popović, iskusni pedagog i muziÄar, koji nam je od naÅ¡eg drugog razreda osnovne, znaÄi Å¡est godina, strpljivo otkrivao tajne tambure. I tako postadoh Älan tamburaÅ¡kog orkestra Pelagića, koji je u svojoj renesansi brojio Äak 25 Älanova, Å¡to nas mlaÄ‘ih, Å¡to starijih od nas, a bilo ih je i par koji su dobrano zagazili u kasnu jesen svog života. Pored muziÄara tada upoznah i nekoliko vokalnih solista.
Tada su mi i stariji ispriÄali da su neki od njih izvrsni solisti koji su Äak i snimali za Radio Sarajevo i pjevali u jednoj televizijskoj emisiji RTV Sarajeva. Emisija je nosila Äudno ime: “Iz Kubinih vremena”.
Sve pjesme su snimljene od 1974. do 1980. godine kao dio projekta “Tragom pjesme Ludvika Kube”. Lik i djelo Ludvika Kube je malo dotaknuto u tekstu ABC o sevdalinci koji se nalazi u mapi Sehara/sevdah tekst. Kubin interes za slavenske napjeve doveo ga je i do Bosne i Hercegovine (gornji crtež je nacrtao Ludvik Kuba) te do sevdalinke.
MeÄ‘u brojnim reÄenicama koje je Kuba ispisao o sevdalinci izdvojit ćemo jednu:
…Ta pjesma se ponekad Å¡iri stotinama milja, ide od usta do usta, godinama slobodno živi, pa i vijekovima i hiljadama godina….
– Ludvik Kuba
A neke od tih pjesama se zahvaljujući mnogim bivšim solistima Radio Sarajeva šire i danas, i to ne samo stotinama milja, već i mnogo, mnogo dalje.
Dvoje od tih pjevaÄa su mi posebno dragi. Radi se o Zemiri AliÅ¡i i Milovanu Bari BaraÅ¡inu, dugogodiÅ¡njim solistima tamburaÅ¡kog orkestra RKUD “Pelagić”. Zemiru AliÅ¡u se mnogi vjerovatno sjećaju jer je imala jedan veliki hit “VojniÄe mojâ€. Naravno ne radi se o sevdalinci, nego o takozvanoj novokomponovanoj muzici, koja je tih sedamdesetih ipak zvuÄala meni znatno bliže i prijatnije od danaÅ¡njeg turbo folka. Bare osim tih snimaka za RTV Sarajevo nije nastavio karijeru kao profesionalni pjevaÄ i ostao je vjeran amaterizmu i svom Pelagiću. Koliko se sjećam neizostavne pjesme u njegovom repertoaru su bile sevdalinke â€Å to me ljubav majko mori†i â€Tebi majko misle leteâ€.
InaÄe u toj generaciji kada su i Bare i Zemira poÄeli kao solisti Radio Sarajeva bila je naprimjer i jedna Hanka Paldum, zatim Hamid Ragipović, Slavica Kravos, Rade Knežević, ReÅ¡ad Smaliagić, Zekija Mehurić, Izedin Fazlagić. NeÅ¡to od tog materijala se može Äuti u mapi sehara/muzika.
Susreti banjaluÄana
BanjaluÄani su se izgleda vratili sa godiÅ¡njih odmora i sudeći po najavljenim susretima i koncertima objavljenim u Bosanskom poÅ¡taru predstoji jedan naporan mjesec za banjaluÄane u Å vedskoj.
Nošnja
U poštansko sanduče nam je stigla i jedna molba. Naime radi se o jednoj staroj nošnji za koju vlasnik ne zna mnogo detalja, pa bi mu bilo neobično drago da sazna nešto više o toj nošnji. Nošnju je naslijedio od svoje majke, ali nažalost o nošnji nikad nije razgovarao.
Vlasnik se obratio i Etnološkom muzeju i tamo su mu rekli da se radi o nošnji s Balkana, staroj 200-300 godina. Ukoliko znate nešto više o ovoj nošnji radi molio bih da se javite i napišite komentar.
Studentski susreti
U poštanski pretinac BosnaFolk-a je stiglo jedno zanimljivo pismo, poslano u vezi augustovskih susreta studenata. Radi se o www.BiHStudenti.com koji pozivaju sve BH studente da im se pridruže na prvom globalnom susretu BH studenata u Bosni i Hercegovini koji će se održati od 20. do 23. Augusta 2005, u Sarajevu.
Cilj susreta je da po prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine na jednom mjestu okupi studente iz cijelog svijeta na intelektualne rasprave, druženje i upoznavanje sa državom Bosnom i Hercegovinom, njenim problemima i potencijalima. Cilj susreta je i da se također kroz gore navedene aktivnosti omogući bolja povezanost i efektivniji i produktivniji timski rad između studenata u Bosni i Hercegovini i bosanskih studenata širom dijaspore.
“Znanjem u Budućnost!” će početi sa okruglim stolom, “Tko živi u BiH?” na kojem se očekuju sljedeći govornici: Dubravko Lovrenović, sa temom Između Etnokonfesionalnih Nacija i Konstitutivnih Naroda, Josip Baotić sa temom Jezične Norme Konstitutivnih Naroda BiH, Enver Kazaz sa temom Izgradnja Identiteta kroz Tranzicijsku Književnost, Nerzuk Ćurak sa temom Politička Ponuda Mladima u BiH , Ivo Marković sa temom Moderni Trendovi u Svijetu i BiH i Dino Mustafić sa temom Oslikavanje Bosanskog Identiteta u Umjetnosti. Pored intelektualnih rasprava, planirani su razni izleti kao i studentske zabave.
Za učesnike susreta registrirane preko portala BiHStudenti.com bit će organiziran smještaj u novoformiranom studentskom domu na Kovačićima.
Za više informacija o skupu, temama govornika, dnevnih događaja,smještaju, kao i za prijave, molimo posjetiti sekciju “Znanjem u Budućnost!” na http://www.bihstudenti.com/.

