BosnaFolk

U Sarajevu je danas preminuo Safet Isović, jedan od najboljih izvođača sevdalinki svih vremena, prema mišljenjima većine muzičkih kritičara i poznavalaca izvornog narodnog melosa.
Isović je rođen je 1936. godine u Bileći. Od 1956. godine izvodi sevdalinke na radiju i televiziji. Pobjednik je mnogih velikih festivala.

Dobitnik je Zlatnog mikrofona i oko 35 zlatnih i srebrnih ploča, kao i estradne nagrade BiH i Estradne nagrade bivše Jugoslavije.
Snimio je brojne sevdalinke za arhiv Radio Sarajeva, uključujući i nekoliko sevdalinki uz saz. Bio je i član Udruženja estradnih radnika.
Neki od njegovih antologijskih snimaka su “Đul Zulejha”, “Boluje Hanka Prijedorka”, “Braća Morići”, “Djevojka sokolu zulum učinila”, “Grana od bora, pala kraj mora”, “Mujo kuje konja po mjesecu”, “Moj dilbere”, “KiÅ¡a bi pala”, “Mujo Ä‘ogu po mejdanu voda”, “Od sveg’ me je sačuvala majka”, “Kolika je Å¡eher Banja Luka”, “Put putuje Latif-aga”, “Zmaj od Bosne”.

Također, bile su važne i brojne njegove novokomponovane pjesme, koje se dobrim dijelom oslanjaju na tradicionalnu bosansku pjesmu sevdalinku.
MeÄ‘u njima se ističu “Kad sretneÅ¡ Hanku”, “Jablani se povijaju”, “Zelen orah od roda se savija”, “Bosno moja”, “Na mezaru majka plače”, “Å ta se ovo Bosnom čuje”, “Oj, Safete, Sajo Sarajlijo”, “Pjevaj Bosno, pa me razveseli”, “Å eher grade, Banja Luko mila”.

Safet Isović je ukopan 4. septembra 2007 u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Å pirić odbio je u dnevni red danaÅ¡nje sjednice uvrstiti Prijedlog odluke o odobravanju novca za održavanje manifestacije “Dani BiH dijaspore” koji je predložio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, priopćeno je iz Halilovićevog kabineta. Ova odluka ne svjedoči toliko o maćehinskom odnosu jedne države prema svojim državljanima, koliko o nemoći postojećeg sistema da uzdigne nacionalni, bosanski identitet iznad etničkog, entitetskog identiteta kojeg N. Å pirić zastupa. (more…)

12 godišnjica genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995 će se na stranici Bosna Folka obilježiti instrumentalnom kompozicijom Šehidski rastanak.
Ova verzija dobro nam znane melodije je namijenjena svim onima koji evo već 12 godinu čekaju na pravdu, kažnjavanje zločinaca, a mnogi od njih i na kosti svojih najmilijih.
Muzički prilog je snimljen u studiju mog dobrog prijatelja Adema Fajkovića, koji je na tambure koje sam odsvirao dodao bas dionicu.

Susret omladine iz dijaspore, Sarajevo 21-24 juli 2007
Dragi i postovani,

Kao sto je predsjednica SSD BiH Senada Softic-Telalovic prije mjesec dana najavila, od 21 do 24 jula u Sarajevu, pod pokroviteljstvom Ministarstva za Nauku i Obrazovanje Kantona Sarajevo, odrzat ce se susret BH omladine iz dijaspore. U ovih mjesec dana pokazao se velik interes za susret kako u BiH tako i u dijaspori. Posto su nas iz BiH kontaktirale razne organizacije, trenutno se dogovaramo oko partnerstava koji bi omogucili uzi kontakt mladih u BiH i mladih iz dijaspore, kao i bolju organizaciju seminara i radionica tokom susreta. (more…)

Okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine prethodile su i mnoge vojne operacije. Jedna od njih se nalazi na ovoj grafici koja prikazuje izvlačenja topova iz luke Klek kraj Neuma 1876 godine. Topovi su bili prebačeni u Hercegovinu, a pored vojnika i hamala na na ovom crtežu se vidi i dosta civila, žena i djece.

Klek danas nema luku, prazan je, ali i takav privlači pažnju javnosti.
Dug je oko 6.5 kilometara i u prosjeku širok 600 metara. Neum i široko područje oko njega je pripadao srednjovjekovnoj bosanskoj državi, da bi nakon njene propasti došao pod vlast Dubrovčana. Za vladavine Turaka u Bosni i Hercegovini, Dubrovnik daruje to područje Osmanlijama.

Poluotok Klek i Neum su ovih dana bili predmetom sarajevskih razgovora premijera susjedne države Sanadera koji nakon ustoličenja prije četiri godine posjeti, kako sam reče moguću, najpovlašteniju naciju.

Da nešto nije u redu otkriva nam i redoslijed tema koje Sanader navede kao prioritete dvije države. Povezujući kao i prije luku Ploče sa mostom na Pelješcu ovoga puta je retorika obogaćena novim elementom- autoputem Vc.
Onaj prije 140 godina mali, krivudavi put na Kleku, što se vidi na ovoj grafici, vodio je prema stećcima, kamenju i šumama. Putić ne liči na autoput, ali ko zna, možda će BiH napraviti autoput čiji početak/kraj će biti na Kleku, a ne u Pločama.