Bosna Folk

• Dnevnik
• Mozaik
• Sehara
• Banjalu�
• Putevi
• Servis

Banjalu� uspavana ljepotica

Ferhad— pa�ina d�amija III dio

Tre�dio o Ferhadiji u kojem sam vi�e analizirao kako grad tako i ljude poku�avaju�povezati (ne)povratak predratnih stanovnika Banja Luke sa najavljenom restauracijom Ferhadije se svojom tematikom naravno naslanja na prethodna dva dijela.

Tekst sam pisao dosta dugo i nadam se da �potaknuti mnoge da razmi�ljaju o ulozi i zna�ju vjerskih spomenika u kolektivnoj svijesti ljudi razli�ih grupa i religijskih tradicija koji su te uni�tene spomenike stolje�a smatrali kao svoje,ali i kao dio zajedni�g bosanskog naslije�

Banjalu� uspavana ljepotica

Uvodna rije�span>

Za o�ivati je bilo da u ovom tre� dijelu, 12 godina godina nakon uni�tenja Ferhadije, �aocima ponudim novosti koje �jasno i nedvosmisleno odgovoriti na pitanje "Kada, kako i ko �graditi Ferhadiju".

A kako je 12 godina dug period izabrao sam jedan poetski naslov Banjalu� uspavana ljepotica, ljepotica koja poput Trnoru�ice u bajci bra�Grim, �a svoga princa da je probudi. Naslov se mo�e shvatiti i kao pitanje "Za�to ta uspavana ljepotica 12 godina nakon miniranja jo� uvijek �a da se probudi". Naravno i mno�tvo podpitanja, od kojih su najzna�nija:

• Korijeni negiranja drugih,
• produkcija mitskih motora,
• uticaj kapitala na socijalne relacije.

Kao teoretske postavke sam u ovom eseju koristio teorije Pierre Bordieu, Michael Facoult, Max Weber, mno�tvo historijskih �jenica, nastoje�da jednostavnim jezikom objasnim tematiku ne okoli�avaju�upotrijebiti i samog sebe, moje uspomene i sje�ja na taj divni grad na obalama zelene rijeke.

Na�alost moram na samom po�ku re�da je pitanje rekonstrukcije Ferhadije jo� uvijek otvoreno, mistificirano i samo neki �turi izvori podataka su dostupni kako javnosti tako i meni. Zbog toga sam i mislio da postoji potreba da se ovaj pasivitet bolje i dublje istra�i.

Nezavisne novine su 8. jula 2005 objavile da je u Med�lisu Islamske zajednice u Banjoj Luci potvr� da je simboli� po�ak radova na izgradnji Ferhat pa�ine d�amije najavljen za 9 juli 2005. Me�m muftija banjalu� Edhem �md�i�ije �elio da potvrdi ta� datum po�ka radova na izgradnji Ferhadije istakav�i da �kona� odluku o tome donijeti Rijaset Islamske zajednice u BiH. Ni�ta konkretniji nije bio Muharem Hasanbegovi��ef Kabineta reisu-l-uleme Mustafe Ceri�potvrdio je da radovi na gradnji d�amije treba da po� polovinom jula, ali nije mogao precizirati ta� datum, niti re�do kada je planirano da gradnja bude zavr�ena.

U ovom tre� dijelu �ukazati na vi�e srodnih problema koji se mogu diskutovati, tuma�i i analizirati, a sve s ciljem i nadom da se dadne odgovor na gore postavljena pitanja.
Odgovor naravno ne tra�e oni koji su Ferhadiju sru�ili stotinama kilograma eksploziva, ve�ni kojima je obnova bosanskog kulturnog naslije�reduslov za slabljenje sada�nje monokulturalnosti. Stoga restauracija Ferhadije slu�i ja�ju autenti� kulture naroda BiH i multikulturalnosti koja je evo 10 godina poslije rata jo� uvijek derogirana ratom i Dejtonskim dogovorom, koji defini�e BiH kao jednu podijeljenu zemlju. A ta podijeljenost izgleda najbolje odgovara onima koji trenutno imaju vlast u BiH.

Insistiranje na status quo mo�emo ilustrirati pismom koje je Demokratskoj partiji, partiji srbijanskog predsjednika Ko�tunice uputio �jek sa potjernice R. Karad�i� oktobru 2000 poslije predsjedni�h izbora. Tu stoji da �/p>

Zapad ubrzo biti nemo� da kontroli�e stvari i zbog toga �poku�ati da zadr�i status quo, bez obzira ko ima korist od toga. To je na�a prednost, i mi se trebamo postarati da to bude u na�u prednost. Mi smo stari historijski narod i kao takvi se trebamo postarati da imamo zadnju rije� svim krizama na Balkanu. Ja sam siguran da �se to desiti i ovog puta, ako ne, mi nismo narod kakav smo vjerovali da je bio.

Iz pisma R. Karad�i�Vojislavu Ko�tunici, oktobar 2000.

Prema tome probleme koji su usko vezani sa restauracijom Ferhadije mo�emo povezati i sa problemima koje ima obi� �jek, ali i problemima politi� i ekonomske prirode na dr�avnom nivou. Vi�e od svega je problemati� da mnogi odgovorni za restauraciju Ferhadije gledaju na to kao na instaliranje stranog kulturnog elementa u naslije�anjaluke, elementa koji je stran tom podneblju. Zna�rije�e o sukobu vrijednosti dru�tva, koje po svaku cijenu �eli da zadr�i postoje�stanje monokulturalnosti a time i negiranje drugih.

Sli�h primjera negiranja svega �to podsje�na bosansko je zaista mnogo. Me�ajsvje�ijima je zakletva vojnika u manjem entitetu kada su i oni i publika izvi�dali himnu Bosne I Hercegovine, zatim skrnavljenje Radimlje najpoznatije nekropole ste�a, gdje je na trideset metara od te nekropole izgra�spomenik posve� blajbur�kim �rtvama.

To je kulturni i civilizacijski zlo�, vandalska intervencija, primitivizam i politi� zaslijepljenost, pa i vjerski problem,

tako je predsjednik hrvatskoga PEN-a i ugledni povjesni� umjetnosti Zvonko Makovi� Novom listu komentirao izgradnju spomenika �rtvama Bleiburga na srednjovjekovnoj nekropoli ste�a u Radimlji kod Stoca.

MOST

Jedna od ljepotica islamske arhitekture u BiH je svakako bila d�amija Ferhadija u Banja Luci. Sravnjena je sa lica zemlje u maju 1993 godine, a kasnije je srpska propaganda tvrdila da su to uradili muslimani. Zahtjevi za restauracijom Ferhadije su brojni, pored Islamske vjerske zajednice obnovu Ferhadije su zahtjevale i mnoge grupe banjalu�a organizovanih u razna udru�enja u inostranstvu, pisane su i mnoge peticije i molbe.

Da li �biti obnovljena banjalu� Ferhadija je bila tema i radio programa "Most" �i doma� je 24. oktobra 1999 bio Omer Karabeg novinar radio stanice Slobodna Evropa [1]. U razgovoru su u�tvovali akademik Muhamed Filipovi�tada predsjednik Liberalno-bo�nja� stranke i Predrag Lazarevi�irektor biblioteke, tada�nji predsjednik Srpske stranke za Republiku Srpsku. Razgovor je vo�poslije isteka roka od tri mjeseca koji je srpskim vlastima dao Dom za ljudska prava BiH u junu 1999 po tu�bi Islamske vjerske zajednice, a po kojoj su oni bili du�ni donijeti odluku o obnovi sedam poru�enih d�amija, me�jima i Ferhadije.
Dozvole nisu date, a gosp. Lazarevi�oji sebe naziva intelektualcem, usput re�o je i profesor knji�evnosti na Pedago�koj akademiji, poja�njava neispo�tovanje odluke kontra pitanjem �e su d�amije poru�ene u BiH? Po njemu su to ostaci turske okupacije i spomenik Srba koji su napustili svoj narod.

Pomenutu tu�bu je shvatio kao provokaciju IVZ i bo�njaka koja ne vodi dobru nego novim klanjima. Genocid u Prijedoru opravdava time �to su srbi u drugom svjetskom ratu pobijeni u Prijedoru i kako ka�e:
"Oni su to zapamtili i ovoga puta su to do�ali na drugi na�".
Profesor Filipovi� svojim replikama ukazuje da Lazarevi�astupa princip totalne podjele i iskorijenjivanja svega �to je znak ne�a drugog na teritoriji koju Lazarevi�matra srpskom. Ru�enje d�amija je zlo�, kao �to je zlo� i ru�enje bilo �e imovine i uni�tavanje dokaza bilo �eg identiteta. Teze Lazarevi�nisu ni�ta novo i ne samo karakteristika jednog pojedinca, ve�ako mnogih obi�h ljudi tako i politi�a, od kojih neki kao naprimjer Dobrosav Paravac sjede u predsjedni�tvu BiH.

Du�a Evrope

Obnova banjalu� d�amije Ferhadije treba da po� u junu, najavio je na pres-konferenciji u Sarajevu u martu 2005 vele�ni Donald (Revs) Reeves. On je osniva� direktor nevladine organizacije "Du�a Evrope" [2], koja je pokreta�rojekta obnove tog poru�enog objekta. Vele�ni Reeves nije �elio govoriti o iznosu nov�ih sredstava kojima �po�i obnova, ali je izjavio da postoji nekoliko vlada koje su za nju pokazale stvarni interes, te dodao: "Nadam se da �o u maju ili junu imati slu�benu obavijest odakle sti�e novac za obnovu Ferhadije".

Direktor "Du�e Evrope" smatra da problem u obnovi Ferhadije nije novac, nego obnova ljudskih srca. On i njegova organizacija poku�avaju obnoviti Ferhadiju kao zgradu, a ujedno obnoviti srce Banje Luke.

Puno te�e od obnove Ferhadije jeste, prema njegovim rije�a, pitanje ko �biti njen vlasnik, ne pravno, ve�a li �ona postati jedna vrsta unutra�njeg banjalu�g krajolika. "Taj dio projekta puno je te�i nego puka obnova same zgrade", naglasio je.

Pokretanjem projekta u Banjoj Luci organizacija "Du�a Evrope" namjerava dovesti pomirenje, regeneraciju i prosperitet u taj grad. Vele�ni Donald Reeves, britanski umirovljeni anglikanski pastor, 30 godina je vodio �enu Saint James crkvu na londonskom Piccadillyju. Novinarima u Sarajevu u martu 2005 je rekao da su mu, kada je prvi put do�ao u BiH prije pet godina, bile potrebne pune tri godine da ovdje, kao nepoznat i nepozvan, stekne jednu vrstu povjerenja izme�jerskih organizacija i NVO "Du�a Evrope".

Ve� septembru 2001 je u organizaciji "Du�e Evrope" u engleskom mjestu Coventry odr�an petodnevni skup "Banja Luka: koraci u pravcu mira, prosperiteta i pomirenja". Kao najve�uspjeh, sude�po reakcijama poslije skupa, spominje se banjalu� vladika Jefrem Milutinovi�tokom ratu je blagoslovio ru�itelje svih banjalu�h d�amija), koji je prvi put u proteklih deset godina pristao da sjedne za isti sto sa banjalu�m muftijom Edhemom �md�i�. Ideja skupa je bila podr�ati multietni� Banjaluku i u okviru toga obnovu Ferhadije i ravnopravnost svih vjerskih zajednica.

A kako je Dragan �vi�tada�nji potpredsjednik srpskog entiteta, shvatio tu ravnopravnost vidjelo se na zavr�noj ve�i koju je za goste priredio gradona�nik Coventryja. Njemu je �vi�ru� poklon - ikonu sa likom svetog Stefana - uz obja�njenje da je sveti Stefan svetac za�titnik njegovog entiteta i "krsna slava Republike Srpske". Upitan od novinara BH dani da li se zapitao kako su se osje�i biskup Komarica i muftija �md�i�ada je �vi�pomenuo krsnu slavu jednog multietni�g entiteta, u kojem oni, navodno, imaju ravnopravnost, tada�nji potpredsjednik Republike Srpske je odgovorio da je to realnost i nije imao interesa za nastavak razgovora.

Tri godine kasnije u maju 2004, ovog puta kao predsjednik Republike Srpske, �vi�e bio u�nik u internacionalnoj me�ligijskoj konferenciji �a je tema bila i izgradnja Ferhadije. Kao u�nici u programu pojavili su se �novi hora London sevdah koji su 25. maja odr�ali koncert u Westministeru, u palati koja je sjedi�te Engleske crkve. Taj nastup je mnogima ostao u sje�ju i po tome �to je �vi�apustio skup kada je hor po� izvoditi sevdalinku "Od kako je Banjaluka postala".

Vele�ni Reeves ovako obja�njava sporost projekta: "Kad mi ljudi ka�u da je na� projekt spor, tada �jek mora razumjeti jednu vrstu pasivne agresije lokalnih politi�a i vjerskih poglavara naspram ljudi kao �to sam ja", kazao je vele�ni, poja�njavaju�to uo�im nepovjerenjem ovda�njih ljudi prema Zapadu. U realizaciji projekta obnove banjalu� d�amije Ferhadije vele�ni Donald Reeves vidi dva "ljudska problema".

Prvi je - ljudi, stru�aci u obnovi i rekonstrukciji koji se dr�e daleko od politike, a drugi je - ljudi koji se bave ljudskim pravima i razvojem civilnog dru�tva i misle da je rekonstrukcija i obnova starih gra�na luksuz koji sebi mo�e priu�titi elita. "Moram ubijediti ove dvije grupacije da se okupe oko projekta obnove Ferhadije", kazao je direktor "Du�e Evrope". Reeves je obe� da �� zgrada Ferhadije bude "na putu", "Du�a Evrope" razmotriti koji �sljede�vjerski objekt uzeti za obnovu u BiH.

Ovaj prvi razlog koji vele�ni navodi, razlog da se stru�aci u obnovi i rekonstrukciji dr�e daleko od politike nije potpuno opravdan. Iskustva rekonstrukcije Starog Mosta [3] govore o uspje�noj rekonstrukciji u kojoj su u�tvovali doma�stru�aci potpomognuti u prvom redu stru�acima iz Turske i Italije. To je bio potpuno logi� izbor jer su kako Stari Most tako i Ferhadija objekti izuzetne arhitektonske vrijednosti i tradicije �e naslije�alazimo u turskoj, a preko nje u rimskoj i gr�j arhitekturi, jer je turska arhitektura u svom razvoju preuzela mnogo iz tih arhitektonskih tradicija. Stoga ako se takvi stru�aci iz drugih zemalja ne uklju�u rekonstrukciju Ferhadije onda je malo te�ko obrazlo�iti njihovo neodazivanje sa politi�m razlozima.

A doma�snage su ve� maju 2002 po�e praviti studiju, nau� istra�iva� projekat pod naslovom "Principi i metodolo�ki postupak za obnovu Ferhad-pa�ine d�amije" [4]. Radi se o projektu objavljenom u septembru 2002 koji je uradio Arhitektonski fakultet u Sarajevu- Centar za dizajn i istra�ivanje, s urednikom Muhamedom Hamidovi� i grupom autora. U projektu su u�tvovali priznati stru�aci Muhamed Hamidovi�Sabira Hused�inovi�a neki poput Ismeta Tahirovi� Stane Ribnikara i Zorice �brovi�u radili na projektu saniranje Ferhadije poslije zemljotresa 1969.

Me�m sama rekonstrukcija Ferhadije i zna�na uloga jedne crkvene organizacije sa sjedi�tem u Engleskoj daje dovoljno povoda za razmi�ljanja o momogu� drugim motivima obnove te d�amije. S druge strane se rekompozicija kulturno-historijskoh vrijednosti treba staviti i u kontekst aktuelne situacije ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu.

Tako mo�emo otkriti i druge motive, kao naprimjer spajanje Istoka i Zapada i ubla�avanje negativnih reakcija muslimanskih zemalja na Bu�ovu osvaja� politiku. Zbog toga mo�da i nije te�ko shvatiti vele�nog Reeves kada identificiranje problema sa projektom obnove Ferhadije povezuje s ljudima, stru�acima u obnovi i rekonstrukciji koji se dr�e daleko od politike. Me�m imena stru�aka navedenih kao saradnika studije o rekonstrukciji Ferhadije, ljudi koji su i prije tridesetak godina u�tvovali u razli�im formama obnove i sanacije tog objekta mu ipak ne daju za pravo u tvrdnji da stru�aci ne podr�avaju rekonstrukciju Ferhadije zbog politike.

Na sve ovo se mo�e i gledati i iz drugog ugla; naime u borbi za prevlast u BiH od strane katoli� i pravoslavne vjere u po�ku, a kasnije i u borbi izme�rvata i srba. Oni su ustvari bili ti koji su veoma malo doprinijeli prosperitetu Bosne i Hercegovine. U tom vje�om sukobu su muslimani bili po strani. Proces negiranja drugih koji �spomenuti malo kasnije je i po� tada.

Muslimani na Balkanu su gubitnici u zadnja 3 stolje� �njenica je da su muslimani jednostavno izbrisani svugdje tamo gdje je katoli� crkva bila jaka. To je npr. sjeverno od rijeke Save. Me�m tamo gdje je katoli� crkva slaba kao npr. danas u Banjaluci (gdje se i pored apela i posjete Svetog Oca nije vratilo katoli� stanovni�tvo) ovaj potez i spremnost anglikanske crkve da obnovi Ferhadiju je u stvari samo motiviran �eljom da se oslabi pravoslavna crkva.

Primjer nije usamljen i ponavlja se kroz historiju. Engleska i Austrija su pomagali balkanskim muslimanima kako bi ih odr�ali u vrijeme kada je osmansko carstvo krenulo silaznom putanjom. U to vrijeme je osmansko carstvo bilo nemo� da postavi uslove kojima bi se muslimansko stanovni�tvo za�titilo od progona na teritorijama koje su osmanlije napu�tali. S druge strane su osmanlije morali da pristanu na ustupke i koliko toliko za�tite kri��sko stanovni�tvo na teritorijama koje su jo� kontrolisali. O tome svjedo�i dana�nji etni� sastav zemalja nasljednica otomanskog carstva. Teritorije koje su prve i��ane iz osmanskog carstva se danas odlikuju sa nikakvim ili minimalnim prisustvom muslimana. Ova mustra se uo�a sjeverno od rijeka Save i Dunava i u oblastima koje su najranije u�le u stvaranje nasljednica osmanske imperije, prvenstveno u Srbiji i Gr�j.

Bez obzira koji od gornjih motiva izaberemo kao pravi mislim da se mo�e zaklju�i da pristankom na ispravnost tih motiva, rije�kao genocid, urbicid, bosansko nacionalno kulturno naslije�ljudska prava gube ovim na snazi, blijede dok na drugoj strani rije�kao me�udska i vjerska tolerancija, kojih je bilo napretek u zadnjem milenijumu dolaze u prvi plan.

Ali rije�e o pogre�noj postavci - 14 miliona evropskih muslimana trebaju da budu integrisani u Evropu time �to �se napraviti Ferhadija u srcu pravoslavnog grada. Zna�u gradu koji se jo� uvijek kontroli�e od onih snaga i politi�h partija koje su bile na vlasti i 1992. I sve to uz pomo�e samo crkvenih institucija nego i uz pomo�ultana, prin�a i arapskih zemalja. Time Evropa kao da �eli da spere ne�tu savjest nastalu u godinama od 1992-1995 i da da Bosni i Banjaluci ne�to �to prije nikad nismo imali- jednu d�amiju. Za ilustraciju je u Banjaluci krajem 19 stolje�bilo 44 d�amije, dvije katoli� i jedna pravoslavna crkva [5]. Zna�to spomenuto spajanje Istoka i Zapada je u Bosni postojalo ve�tolje�a, a ako se ve�eli spajati Istok i Zapad moglo bi se poku�ati sa naprimjer izgradnjom jedne katedrale u Saudijskoj Arabiji i d�amijom u Vatikanu.

Slijedi mali odlomak o po�ku raspada Jugoslavije, odlomak koji ujedno podsje�na doga� koji su prethodili ru�enju Ferhadije.

Po�ak raspada Jugoslavije

Treba naglasiti da je prva faza u skali konflikata u procesu raspada Jugoslavije bila faza �te nesuglasnosti u nizu pitanja. Politi�m putem nije se htjela sa�ati Jugoslavija, sjetimo se samo maratonskih diskusija sa srpskim politi�m vrhom u vezi dileme o jakoj konfederaciji ili slaboj federaciji. Zbog toga su problemi rasli, pove�ali se, dodavani su novi elementi, poja�a je odbojnost me�ama, stari konflikti su se odjednom pojavili na sceni.

Sjetimo se predratnog scenarija otkopavanja srpskih �rtava iz drugog svjetskog rata u Hercegovini kada su popovi vadili ljudske lobanje iz raka i na taj na� pravili od svih bo�njaka i hrvata neprijatelje srpskog naroda.

Kosti pokojnika postaju sna�no sredstvo trovanja. Tako �taj "nebeski narod" gledati na bo�njake ne kao na ljude kojima je BiH jedina domovina, nego proglasati ih Turcima, balijama, ili izdajnicima srpskog naroda. S druge strane svi hrvati su progla�eni fa�istima i usta�ama.

Histori�i, intelektualci, mediji su svesrdno uklju�i u toj kampanji. Tvrde da su npr. starosjedioci BiH bili srbi i ne�to malo hrvata. Ali eto neki su ustrajali u svojoj vjeri, a neki su pre�li na islam, i zbog toga ih treba uni�titi, protjerati, oplja�ti. Posebno pa�nja je usmjerena na kosovsku bitku, za sve probleme srba od tih vremena pa do po�ka rata su krivi bo�njaci. Bo�njaci se ovakvim srednjevjekovnim shvatanjem srpskog nacionalnog identiteta tako progla�avaju za �ive objekte koji podsje�u na pot�jenost srpske srednjevjekovne dr�ave osmanskom gospodaru.
Niko ne mo�e osporiti da je npr. krvavi hara� doba turske vladavine na na�im prostorima postojao, i da su mnogi dje�i odvedeni daleko od svojih domova, od svojih majki i o�a, �to je bilo nehumano. Me�m s druge strane ima sociologa koji takvu praksu posmatraju u svjetlu socijalnog mobiliteta, tj. sposobnosti nekog dru�tva da stvori uslove da � i pripadnici ni�ih dru�tvenih klasa mogu da napreduju toliko da pre�z tih ni�ih u vi�e dru�tvene klase.

Razmi�ljanja idu dalje tako da nagla�avaju da su ti dje�i odvedeni u za ono doba, najmodernije koled�e kojih u to doba Evropa nije imala. Kasnije su kao naprimjer Mehmed-pa�a Sokolovi�ostali istaknuti �novi vojno-politi�g aparata osmanskog carstva i uradili mnogo kako na gradnji d�amija, tako i infrastrukture u Bosni i Hercegovini.

Vrh stranice

Negiranje drugih

Sigurno je da danas Ferhadija inicira mnoge da razmi�ljaju o ulozi i zna�ju vjerskih spomenika u kolektivnoj svijesti ljudi razli�ih grupa i religijskih tradicija koji su te uni�tene spomenike stolje�a smatrali kao svoje, a i kao dio zajedni�g naslije�

Upravo ovakvi svjedoci te mirne pro�losti smetali su i smetaju srpskim hegemonistima koji s ovakvim stanjem poku�avaju da konstrui�u vlastitu, �tu, srpsku stvarnost usred Bosne i Hercegovine. I dok je u o�a mnogih jo� uvijek miniranje Ferhadije kao i ostalih d�amija, crkvi i sinagoga � uni�tenja, ludosti i barbarizma dotle su ta uni�tenja u o�a onih koji su to zamislili i sproveli u dijelo stvarala� �. �n poslije kojeg �do�bolje sutra, neki novi po�ak i opro�taj sa "ne�tom" pro�lo�� Tako je agresija na Bosnu i Hercegovinu proizvela etniciziranje zajedni�g bosanskog kulturnog naslije�/a>[6]

To zajedni� kulturno naslije�ako dobrim dijelom uni�teno, preorano, prekriveno asfaltom jo� uvijek �ivi u mnogim du�ama, svjesnih te�ine tog �esnog bosanskog kulturnog naslije�talo�enog jedan �av milenijum u susretu razli�ih kultura i religija.

Jasan dokaz kosmopolitskom duhu BiH su djela mnogih istaknutih li�sti BiH, knji�evnika, slikara raznih profila i porijekla. Da su ti umjetnici radili u sredini punoj vi�estoljetne mr�nje nikada ne bi uspjeli napraviti djela, dokaze posebnog bosanskog duha i mentaliteta; sjetimo se npr. Ishaka Somokovlije, Branka �pi� Radeta Jovanovi�i mnogih drugih. Dokaz su i hiljade takozvanih mje�ovitih brakova.
Kada ka�em mirna pro�lost ne �elim re�da sukoba i konflikata nije bilo. Me�m to je daleko od tvrdnji da je Bosna zemlja ljudi u kojima po�a vi�estoljetna mr�nja prema onim drugima kao �to je znao re�Ivo Andri�S tom tvrdnjom se najlak�e skida odgovornost sa pojedinaca, grupa i institucija koji su izvr�ioci zlo�a, ali isto tako i sa savjesti onoga dijela svijeta, koji je agresiju na BiH sveo u sredstvima javnog informisanja na "balkansku krizu i humanitarnu katastrofu". U svakom slu�u se mo�e konstatirati da mr�nja poslije ovog rata postoji kod �rtvi, ali je novijeg datuma i posljedica ratnih godina ispunjenih masovnim egzekucijama, logorima, silovanjima, materijalnim razaranjima, posljedica podijele zemlje ovjerene Dajtonskim ugovorom i svom onom frustracijom, ratnim traumama i nemo�da se ne�to promijeni.

A ako rije�atnja pove�emo sa rije��rtva onda je vi�e nego o�ledno (imaju�u vidu kako je srpska strana ta koja je napravila najvi�e �tete i po objektivnim istra�ivanjima i statistici proizvela i najvi�e ratnih zlo�a) da je ti�ina na njihovoj strani daleko najve� I nema dvojbe da je potrebna velika hrabrost da se pogleda historiji u o� bez predrasuda, falsificiranja i la�i. A ako se to uradi, naravno sa bolom koji slijedi, historija mo�e biti ta koja �ujediniti BiH.

Cilj koji se �elio posti�sa ru�enjem Ferhadije je bio da se uni�ti i razbije kosmopolitski bosanski duh. Politi�m propagandom i ratom se ostvarilo to �to se htjelo, naime da Bosna i Hercegovina nije bosansko- hercegova�, nego kako danas izgleda vi�e je srpska i hrvatska. Miniraju�Ferhadiju se �eljelo minirati i ubiti su�ivot, a ne samo materijalna dobra. Samo uklanjanje tih dobara, znakova postajanje jednog naroda, jedne kulture i ako ho�e civilizacije se ne samo u Banjaluci ostvarilo sa stotinama kilograma eksploziva koje su imale dvostruku funkciju: ubijanje zajedni�g �ivota i potvrda NEGIRANJA drugih. Fosfornim bombama je npr. ga� Nacionalna biblioteka i Orijentalni institut u Sarajevu.[7].

Te bombe ne samo da su mogle da spale stare pergamente, knjige nego i da rastope �i� sefove u kojima se se �ali najvrijedniji rukopisi. Cilj: negirati da smo uop�te postojali ne samo u Banjaluci nego i na 49 posto teritorije BiH. A kada se u manji entitet vrati skromnih 10 posto predratnog stanovni�tva onda je cilj za sada ostvaren.

Mitski motori

Pored ovog procesa negiranja drugih potpomognutim ubijanjem zajedni�g �ivota potrebno je ukazati i na jedan drugi proces bez koga je nemogu�negirati postojanje drugih. Rije�e o stvaranje mitova, predanja, iskrivljavanju historijskih istina o Bosni i Hercegovini, a sve s ciljem zadr�avanja postoje�strukture vlasti. Taj proces je kod nekih sociologa dobio naziv mitski motori. Njegovi glavni izvori su tradicija i historija, koji zajedno te�e ka konstrukciji pro�losti s ciljem da se budu�st usmjeri u �eljenom pravcu.

Va�no je napomenuti da se tradicije mijenjaju cijelo vrijeme, ali istovremeno nose i jedan dio koji je nepromjenljiv. Zajedno sa historijskim neistinama tradicija ispunjava cilj postoje�vlasti- integritet i kontinuitet u postojanju srpstva u BiH. Otuda npr. i novi naziv ulici Ferhad-pa�e, onoj maloj ulici koja se nalazila kraj njegovog turbeta. Ulica koja se do rata zvala Ferhad-pa�inom nosi danas naziv Makarija Sokolovi� �to je samo jedan od na�a da se stare tradicije uni�te, nove fabrikuju i da se tako preko nove topografije grada u�ste u svijest stanovni�tva. Zato je islamsko naslije�osne i Hercegovine u koje naravno spada i Ferhadija, izvanredan primjer analize i potvrde teorija o negiranju drugih i teorije o mitskim motorima. [8]
I kada razmi�ljamo malo o budu�sti vjerovatno �d�amija Ferhadija svojom rekonstrukcijom omogu�i da se negiranje drugih prigu�i u stvarnosti, ali �po mom mi�ljenju poja�i produkciju la�nih mitova i predanja.

Konstrukcija sje�ja o nasilju i teroru po�jenih od strane osmanlija nad kri��ima BiH poprimila je u na�e doba jedan misti�- historijski karakter. Misti� karakter treba naravno potra�iti u �jenici da u tim predanjima ima malo istine. Naprimjer sjetimo se narodnih pjesama o Marku Kraljevi� Misti� je i to �to se pro�lost poima, pripovijeda i dalje prenosi sa apsolutnim shvatanjem da je ta pro�lost bila u apsolutnoj harmoniji, uredna i u savr�enom redu do trenutka kad je onaj �drugi� stupio na scenu.

Istovremeno nude ta predanja i rje�enje- ukazuju na organizovanje novih i reorganizovanje (ponovno organizovanje) starih socijalnih i politi�h kategorija, s ciljem definisanja sebe u opoziciji s drugima, definisanja sebe u odnosu dobra i zla. Orijenti�u�se na ponovno stvaranje svijeta, moralnog ure�g u skladu sa vlastitim dubokim moralnim mustrama o dobru i zlu, takva srpska predanja o pro�losti uzimaju, koriste historijske doga�, uzimaju�jedan dio istih, neke pre�u�u ili jednostavno prekrajaju u skladu sa svojim gore spomenutim dubokim moralnim mustrama o dobru i zlu.

U ovom procesu klasifikacije na dobre i zle je ugra�potencijal za legitimiranje, opravdanje politi�g nasilja. Desilo se to u Banjaluci, Bijeljini, Srebrenici, Mostaru, Stocu, Prijedoru i mnogim drugim mjestima, gradovima, naseljima i selima �irom BiH.

Legitimiranje nasilja

Legitimiranje politi�g nasilja na po�ku rata je eskaliralo u monopolizaciji vojnog potencijala BiH. Ova monopolizacija vojnih potencijala bilo kao dio RAM- plana koji je te�io uspostavi Velike Srbije- ili kao dio plana HDZ-a hrvatskog rukovodstva sa tada�njim predsjednikom Tu�om na �u i njegove personifikacije Mate Bobana u BiH- nije provedeno sa istim intezitetom u razli�im dijelovima zemlje.

Ako se pozovemo na statistiku vi�e je nego o�ledno da je broj pobijenih civila, broj koncentracionih logora i broj masovnih grobnica najve�u podru�ma gdje su srbi bili brojni ali ne i u ve�i. Skoro cijela isto� Bosna je primjer. A osnova operativnog dijela RAM-a nije bila ne�to �to su srbi morali da sami naprave. Uzeta je iz dokumenta Strategija op�tenarodne obnove i dru�tvene samoza�tite SFRJ [9], u kom je umjesto rije�komunisti napisano srpski narod.

Legitimiranje politi�g nasilja, ali i genocida je ovim usko povezano sa pojmom "zna�ni drugi" koji se simboli� povezuje sa destruktivitetom, zlom i tako se reprezentuje u svijesti individua kao prirodni i neizbje�ni potrebni objekat za nasilje kojim �se individua i kolektiv/narod kojem pripada osloboditi, odbraniti, o�titi.

Me�m da bi bolje razumjeli i mogli shvatiti neljudski postupci i uni�tenje kulturne ba�tine BiH potrebno je vi�e analizirati slijede�dva procesa:

• Povezanost izme�ojedina�h sje�ja i sje�ja na nivou kolektiva, drugim rije�a povezanost sje�ja �ivih i sje�ja, predanja koja nalazimo u takozvanoj kolektivnoj memoriji.
• Uticaj historije na javna/kolektivna ali i individualna sje�ja, predanja.

Ovakav antropolo�ki pristup omogu�a da se dr�avna vlast, nacionalizam i poli� nasilje studira iz etnografske perspektive.

U sljede� odlomcima �o vidjeti kako uvo�e konvencionalnih ideja, koje ka�u da je borba za mo�ovezana sa ljudskom sklono��da klasificiraju aktuelna politi� de�avanja na bazi izri�ih predod�bi o �to�ne�to� dobru-zlu, otkriva ogroman kompleksititet koje je spojen sa idejama o naciji i suverenitetu.

Zna�an pristup problemima oko rekonstrukcije Ferhadije je stoga mogu�ostvariti ako se reprezentuju ne samo kolektivna sje�ja, predanja, nego i individualna sje�ja o ekstremnom politi�m nasilju. Samo tako �o biti u stanju da analiziramo kako su s jedne strane socijalno i individualno, ili javna i individualna historija me�bno uskla� u produkciji sje�ja o nasilju, teroru, sje�ja koja sljede�put doprinose obja�njenju, opravdanju, i na kraju stimulisanju novog nasilja izme�ednih i drugih.

Sve ovo name�vi�e pitanja nego odgovora. U prvom redu je potrebno obratiti pa�nju na

• odnos izme�dre�h doga�/epizoda u dalekoj pro�losti,
• postojanja politi�g nasilja u bliskoj pro�losti,
• op�ite ideje/predod�be naroda BiH o pro�losti i svom identitetu.

Kao prvo pitanje se name�kako se i u kojim simboli�m formama ispoljavaju politi� kolektivi i invidualna sje�ja o nasilnim epizodama iz pro�losti? Kako se sje�je o politi�m nasilju transformi�e kroz vrijeme? Kakve implikacije imaju ta sje�ja na politi� identitet u sada�njoj praksi? Imaju li odre� kolektivna sje�ja- sje�ja koja pripovjedaju o ne�je�m postupcima u�jenim protiv �nas� od �drugih� ( naprimjer �nova druge etni� grupe ili nacije)- snagu da se ti �drugi� sljede�put mogu tretirati u diskursu i da se sve ono �to se desilo ( ako se desilo, ali je ustvari nebitno da li se desilo) simboli� i prakti�, mo�e opravdati kao legitimni objekat za novo nasilje.

I na kraju da li sje�ja o nasilju kao neljudskim postupcima i uni�tenje onog drugog, koji se predstavlja kao barbar, �ivotinja, �e odlu�u�komponentu u dinamici spirale nasilja izme�dre�h grupa, izme�na�eg ja� i onih �drugih�.

A primjera o negiranju drugih i produkciji mitova i predanja je zaista mnogo. Ovdje bih istaknuo jedan koji je �i mi se malo poznat. Uobi�eno shvatanje o turcima kao neprijatelja srba se ovim primjerom zaista mnogo relativizira.

Naime osmansko carstvo se mo�e smatrati evropskom dr�avom ve�362 godine sa tada�njim glavnim gradom u Adrianopolju na evropskoj strani. Kada je osmanlijski sultan Bajazit I 1396 obnovio opsadu Konstantinopolja �ilo se da se skoro bli�i kraj Bizantijskom carstvu. Me�m Bajazit I je bio prinu�da odlo�i napad jer mu je i samom prijetila opasnost od vojske pod vo�om Tamerlana (tursko ime Timur - �eljezo)[10], �a ratna ma�ina je u�la u Malu Aziju. Zbog toga je Bajazit morao da odja�e u susret toj ratnoj ma�ini na istok sa svojom vojskom, poja�om vojskom svojih azijskih vazala i mnogim kri��ima sa Balkana- profesionalnim vojnicima. Bajazit je uspio do�do Angore (dana�nja Ankara) u zapadno-centralnoj Aziji. Tu se ve�alazila velika vojska pod komandom Tamerlana.

Armenija, Hindustan, Sirija, Afganistan, Mesopotamija su samo neka podru� kojima je tada gospodario taj emir iz Samarkanda u dana�njem Uzbekistanu. Dvije vojske su se suo�e 20. jula 1402. Bitka je veoma dobro opisana u literaturi i desila se skoro godinu dana kasnije od drugog zauzimanja Bagdada kojeg je Tamerlan osvojio 21. jula 1401 godine. Bajazit I je izgubio bitku kod Angore, pao u zarobljeni�tvo u kom jekasnije i umro, jer su azijski vazali dezertirali i pre�li na stranu tatarima. Me�m lijeva strana osmanlijske vojske bazirana od snaga iz Anadolije i sa "evropskog" Balkana - posebno srpski dio- se borila kao lavovi kako je Tamerlan priznao poslije bitke.

A i historija je zabilje�ila da je taj srpski dio osmanlijske vojske pod komandom Stefana Lazarevi� (otac Lazar je poginuo 1389 godine u kosovskoj bitci protiv tih istih osmanlija), bio najvjerniji svome gospodaru. Te�ina poraza, gubitak Bajazita I je skoro uzrokovala propast osmanskog carstva. Anadolski vazali su poku�ali da iskoriste trenutnu slabost osmanlija i proglasili nezavisnost, ali evropski vazali su suprotno tome podr�avali Portu. Balkansko ve�om seosko stanovni�tvo je izgleda bilo zadovoljno sa svojim tolerantnim, nefanati�m novim gospodarima, koji im dozvoli�e upotrebu vlastitog jezika, zakona i religije.

Ali iako je Tamerlan umro tri godine poslije bitke kod Angore osmanlijama je trebalo deset godina da se oporave. Zahvaljuju�najvi�e srpskom lojalitetu uspjelo im je da obnove ekspanzionu politiku, prvo u odnosu na Ma�ku i kasnije protiv Konstantinopolja kojeg osmanlije osvoji�e 1453.

Kada govorimo o krojenju historije s fokusom na islamsko naslije�iH i porodicu Sokolovi� najpoznatijim �nom Mehmed-pa�om, vjerovatno najo�iji primjer falsifikovanje historijskih �jenica je tvrdnja srpskih histori�a da je Mehmed-pa�a bio bosanski srbin, preveo na islam cijelo Podrinje, imao brata Makarija Sokolovi�i gradio kr��ske vjerske objekte po Bosni. Ovakve konstatacije srpskih historiografa su nacionalno-romanti�ske i historijski neutemeljene �to je argumentovano u knjizi Historija Bo�njaka, str. 153-163, prof. Dr. Mustafa Imamovi�a href="#fn11" name="b11" class="fnote">[11].

Poznato je da je Mehmed-pa�a dovodio svoje najbli�e ro� u Carigrad i da su mu sestra i otac primili islam. Sestra �emsa se udala za Subab-bega Boljani� hercegova�g sand�aka. Otac Dimitrije (ne zna se ta� vjersko porijeklo ovog Bo�njaka) je dobio ime D�emaludin Sinan-beg. Za njega se zna da je bio mutevelija jednog Mehmed-pa�inog vakufa, utemeljenog u Bosni. Kasnije, kako su skoro svi njegovi najbli�i ro� postigli uspje�nu vojno-upravnu karijeru, veliki vezir Mehmed-pa�a nije se zanimao za dovo�e novih ljudi iz svog kraja u Carigrad, nego se, pored dr�avni�h poslova, posvetio podizanju svojih brojnih zadu�bina i vakufa �irom Carstva.
Tako je u svom rodnom selu Sokolovi�a kod Rudog izgradio d�amiju, mekteb, musafirhanu i vodovod. Mehmed-pa�ine zadu�bine razasute su po Carigradu, Edirnama, Halepu, Medini, Be�reku u Banatu, Beogradu te po Bosni, gdje je dosta zapam� najvi�e po gradnji mostova. Smatra se da je Sokolovi�odigao tri do pet mostova izuzetnog privrednog zna�a i velike graditeljske ljepote. To su �rija na Drini u Vi�egradu, Arslanagi�most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na u���epe u Drinu i vjerovatno Kozju �riju u Sarajevu. Ovi i drugi mostovi u Bosni grade se u sklopu velikog obnavljanja putne mre�e i trgova�h prometnica, koje se vr�i u Carstvu tokom XV st., u doba Sulejmana Veli�stvenog i njegovog nasljednika Selima II. Taj zama�ni poduhvat provode u djelo uglavnom dvojica velikih vezira Bo�njaka, Rustem-pa�a Opukovi� Mehmed-pa�a Sokolovi�/p>

� Historija Bo�njaka, str. 153-163, prof. Dr. Mustafa Imamovi�/p>

Nema podataka da je Mehmed-pa�a Sokolovi�radio kr��ske vjerske objekte po Bosni, kao �to su to �ili neki drugi visoki carski dostojanstvenici porijeklom Bo�njaci. Ako Mehmed-pa�a Sokolovi�ije sam podizao pravoslavne crkvene objekte, sigurno je kao visoki carski dostojanstvenik znatno uticao na odluku osmanske dr�ave da 1557. obnovi Pe� patrijar�iju. Za prvog patrijarha postavljen je Makarije Sokolovi�po predanju iguman ili arhimandrit svetogorskog manastira Hilandar. Op�ito se pogre�no smatra da je Makarije bio Mehmed-pa�in brat. To se tvrdi na osnovi posrednih izvora. Tako njema� putopisac Stepahn Gerlach pisao 1575. da je obnovitelj Patrijar�ije bio brat velikog vezira. Mnogo kasnije, u XIX stolje� zapisao je hroni� manastira Trono�e kod Loznice da je patrijarh makarije bio brat tada�njeg velikog vezira i da je od njega dobio hati�erif da obnovi "sve manastire crkve." Oba ova kasnija zapisa previ� �jenicu da u vrijeme obnove Patrijar�ije Mehmed-pa�a nije jo� bio veliki vezir, nego po rangu tre�vezir. Velikim vezirom postat �tek osam godina kasnije. Neposredni svjedok, spomenuti mleta� bajlo M. Cavalli, pi�e u jednom svom izvje�taju iz augusta 1558. da mu je jedan sve�ik, Dubrov�in, vikar bosanskog nadbiskupa, rekao kako je nedavno postavljeni "srpski patrijarh gr�g obreda" do�ao na taj polo�aj zahvaljuju�podr�ci "svog strica, koji je pa�a." Patrijarh je dobio od sultana berat da mu "svi kr��i, i latinskog i gr�g obreda, pla�u jednake namete." Turski hroni�i, koji su bili veoma obavije�teni o u�oj porodici velikog vezira, znaju da je imao dva brata i njihov �ivotni put prate sve do sultanova saraja. Odatle se mo�e zaklju�i da Makarije nije mogao nikako biti Mehmed-pa�in sinovac. Nije mu to mogao biti � ni u prvoj pobo�j liniji, jer je poznato da je Mehmed-pa�in ro� stric rano primio islam, pa mu se ne zna � ni za ro� ime. U izvorima se spominje kao Rustem-beg Sokolovi�sa tri sina: Dervi�-pa�om, Ali-begom i Ferhad-pa�om. Prema tome, pravi Mehmed-pa�in sinovac bio je Ferhad-pa�a, kli�ki i bosanski sand�ak-beg i prvi beglerbeg Bosanskog ejaleta. �to se ti�Makarija, on je mogao biti samo neki dalji Mehmed-pa�in ro� s obzirom na �jnicu da je rod Sokolovi�bio veoma razgranat.

Sokolovi�e pao, vjerovatno kao �rtva zavjere, tako �to ga je, 11. X 1579. u njegovom saraju ubio neki dervi�, porijeklom iz Bosne, koji je navodno do�ao da od vezira ne�to moli i da tra�i milostinju. Ubica je po nekim piscima bio pristalica ili pripadnik hamzevijskog reda. Osniva�vog sinkreti�g islamsko-bogumilskog reda i njegovog u�ja bio je Hamza Bali Bo�njak iz Gornje Tuzle. On je odveden u Carigrad i nakon ispitivanja, kao heretik osu�na smrt i pogubljen 6. VI 1573. godine. Ubistvo Mehmed-pa�e moglo bi, prema tome, biti i � osvete.

� Historija Bo�njaka, str. 153-163, prof. Dr. Mustafa Imamovi�/p>

Rat poslije rata

Proces negiranja drugih je nastavljen i poslije rata. Primjeri su raznovrsni ako pogledate bilo koju web stranicu iz manjeg entiteta uo�ete da neke pi�u o svojoj historiji u kojoj se uop�te ne pominju kulturno-historijski spomenici nesrba. �k i onda kada se pomenu stoji da je d�amija Ferhadija stajala na tom mjestu, a "zaboravljeno" je kako je nestala.

Po�kom 1994 u organizaciji Arhiva Bosanske Krajine i Muzeja Bosanske Krajine ( radi se o kulturno-znanstvenim institucijama koje su promijenili ime u institucije Republike srpske) je organizovana izlo�ba "Banjaluka- Centar Vrbaske banovine 1929-1941". Izlo�ba koja je trebala prikazati Banjaluku u razdoblju u kojem je grad imao oko tridesetak d�amija niti na jednoj fotografiji nije prikazala alem, a kamoli minaret d�amije.

Tu su izlo�bu, na�alost, a njihovu sramotu, priredile dvije kulturno-znanstvene institucije i to one koje su du�ne �ati istinu. A one su ba� tom izlo�bom zaigrale u ne�nom kolu koje su predvodili velikosrpski nacionalisti, �ovinisti i ekstremisti

Aleksandar Ravli�Banjalu� Ferhadija, str. 57, Aaris Rijeka 1996.

Istu politiku negiranja drugih sprovode i druge institucije. U banjalu�m amaterizmu, �i sam dio bio preko dvadeset godina, ova praksa se npr. ispoljava da su banjalu� koreografi po�i da prave nove koreografije u kojima je skoro sve ostalo isto, izuzev toga da je promijenjeno ime naroda koji je igrao pojedine folklorne igre. Tako ispada da su grme� igre, igre koje su isklju�o igrali bosanski srbi u svojim narodnim no�njama, igrali bo�njaci-muslimani, a primjera ima jo�. Sve ovo ne iznena� jer su nove vlasti promijenile i imena banjalu�h ulica i kvartova pa je valjda do�ao red i na folkorne igre i narodne no�nje.

Malo je re�da sam bio zaprepa�ten kada sam pregledavaju�jedan CD sa audio i video materijalom CKUD "Veselin Masle�a" zapazio da njihov orkestar po�je koncert folklornog ansambla sa U�i�m kolom, a zavr�ava ga sa kompozicijom Svilen konac.

Kao posljedica agresije na BiH i etniciziranja mnogih kulturnih spomenika, (spomenuo bih naprimjer Stari Most u Mostaru za kog bi malo ko prije rata rekao da je muslimanski spomenik), uo� sam i sli� tendenciju kod tradicionalne bosanske pjesme sevdalinke. Naime u dana�nje vrijeme se naprimjer kod Bo�njaka sevdalinka isti�kao dio bo�nja�g identiteta i kulturnog naslije�roz koje se identifikuje jedan narod.

Danas sve vi�e i vi�e �emo i rije�kao srpski sevdah, na internetu se mogu kupiti kompakt diskovi s nazivom Sevdalinke. Na njima se nalaze sevdalinke, zajedno sa novokomponovanim pjesmama i vranjanskim truba�a. Zato je i logi� da se kod Bo�njaka stvara otpor koji se ispoljava u progla�enju sebe samih kao eksluzivnog vlasnika sevdalinki. Ovako se taj autohtoni bosanski muzi� izraz placira kod jednog naroda umjesto kod bosanske nacije. Tako sevdalinka indirektno postaje faktor koji uti�na dodatno razgrani�je kulturnih tekovina BiH.
S druge strane naprimjer u manjem entitetu, u Republici Srpskoj se sevdalinka ne predstavlja kao autohtoni bosansko-hercegova� muzi� pravac i stil, nego jednostavno kao narodna pjesma. To ne �i nimalo, jer se proces poni�tenja pro�losti i ��ja prljave prija�nje kolektivne memorije, u velikoj mjeri zavr�en na ekonomskom i politi�m planu ovako prenosi i u oblast kulture i tradicija. Selenjem sevdalinke u narodnu pjesmu bez definisanje te iste kao bosanske narodne pjesme se ustvari negira postojanje jednog naroda, njegove tradicije i kulture. S druge strane se taj isti narod gura u okvire srpskog etnosa promovi�u�srpski sevdah pomije�an sa narodnim pjesmama.

Nedavno sam kupio zbirku pjesama "Biseri gradske muzike" [12], koju je napisao Milorad Kenjalovi�prodekan Muzi� akademije u Banjaluci, za banjalu�e poznat kao predratni muzi� urednik na Radio Banjaluci i vo�astava "Stari Znanci". Doti� gospodin je zavr�io muzi� Akademiju u Sarajevu, bio �n sarajevskih "Prijatelja" i trebao bi znati da je pjesma "Otkako je Banjaluka postala", taj skoro pa za�titni muzi� logo Banjaluke, sevdalinka. Ipak je ta pjesma zajedno sa pjesmama Ne pla�du�o, Jesenje li�� Daj mi �u rakije, Eleno kerko, Gone goveda Maro moja, Kraj tanana �adrvana, ozna�a kao narodna pjesma.

Razlog za ovo, sude�po predgovoru koji je napisao prof. Dimitrije Golemovi�treba tra�iti u �jenici da se tim pjesmama ne zna autor. Me�m to nije ta�, nekim pjesmama se znaju autori: naprimjer Zvonko Bogdan, �aban �auli�S toga je zaista neprofesionalno i nekorektno ne ozna�i sevdalinke svojim imenom, imenom koji identifikuje te vrste pjesama kao autohtoni bosanski muzi� izraz.

Osmanlije

Neznanje, neobavije�tenost i u ovom slu�u zloupotreba historijskih �jenica o postanku bosanske dr�ave, ulozi i zna�u osmanlija na na�im prostorima, drugom svjetskom ratu je izme�stalog bilo izvor neslaganja, konflikata, rata i progona koje smo svi zajedno imali priliku osjetiti zadnjih decenija. Rizik da se sve ponovi postoji jo� uvijek.
U odnosu na ulogu osmanlija na na�im prostorima se gore navedeno u stvarnosti ispoljava u srpskim nacionalno-romanti�skim, historijski neutemeljenim konstatacijama i srpskom nacionalizmu koji je sliku Turske kao neprijatelja Srbije nekriti� prebacivao i prebacuje na�alost jo� uvijek na sada�nje generacije.

Sve ovo ima za cilj negiranje drugih- nesrba i slijepog preuzimanja vrijednosti i tradicija srpskog naroda na teritoriju Bosne i Hercegovine na kojoj NIKAD prije nisu postojali sada�nji oblici srpske vlasti, vlasti koja je nastala kao rezultat etni�g ��ja. Na taj na� se svi udaljavamo od vi�estolje�h tekovina bosanskog dru�tva kao �to su multilateralnost, zajedni� �ivot, �ivot na istim prostorima.
Ova slika neprijatelja poti�kao �to znamo iz 14 i 15 stolje�kada je Turska osvajala Evropu. Evropske predo�be o Turskoj datiraju naime ba� iz tog perioda, i nastale su zbog turske ekspanzije. Istovremeno se sa tim turskim osvajanjima evropskog tla odvijao i jedan drugi proces: stvaranje kolektivnog evropskog identiteta. Kolektivno stvaranje identiteta pretpostavlja egzistenciju, postojanje jednog takozvanog "zna�nog drugog". (Detaljnije o ovome u teorijama od Michaela Fauccalt, Max Weber). To kratko re�o zna�da neko, ne�to, potvrdu svog identita i postojanja obezbjeduje preko drugog pojma. Naprimjer kada �emo rije�ijelo malo ko bi od nas mogao da ka�e ali i da shvati zna�je rije�bijelo bez postojanja rije�pojma crno. Zna�rije�e o pojmovima koji nam olak�avaju shvatanje doti�g pojma. Me�m daleko je te�e primijeniti pojmove iz fizike kada se poku�avaju analizirati odnosi izme�judi.

A zna�ni drugi je u slu�u Evrope bila Turska, koja je u to doba smatrana kao najve�opasnost za kri��sku Evropu. Iako opasna po tada�nju Evropu turska osvajanja su ustvari doprinijela stvaranju kolektivnog evropskog identiteta, �to se u svakom slu�u ne bi desilo, ili bi se desilo znatno kasnije, da nije bilo tih turskih osvajanja evropskog kontinenta. Zbog svega ovoga su turci i u literaturi i u javnosti identificirani kao zli, nekri��i i neevropljani.
Zna� osmanskog carstva za zemlje Balkana, centralne Evrope, ali i indirektno za zemlje Zapadne Evrope je neprocjenjiv i kolosalan. Uprkos tome je pojam tur� jo� uvijek za mnoge evropljane sinonim pojma stranca u evropskoj kulturi. Ovo mentalno naslije�e temelj za mnoge predrasude koje su uzrokovale da su narodi zapadne Evrope te�ko prihvatili turke kao zapadnoevropski narod. Istovremeno egzistiralo je ovo mentalno naslije�od grka, srba, bugara i rumuna kao osnova za njihove nezavisne nacionalne dr�ave. S druge strane sami turci shvatali su sebe same kao nasljednike anti� rimske civilizacije.

Italijanski knji�evnik Klaudio Magris ( Claudio Magris) [13] u svojoj knjizi o Dunav- kulturama opisuje ovako odnos izmedu Evrope i osmanskog carstva:

"Susret izmedu Evrope i osmanskog carstva je i izvanredan primjer dva svijeta, koja su se stolje�a napadala, ratovala, ali koja su se na kraju medusobno pro�ela i tako obogatila. Nije slu�nost da je najve�zapadni knji�evnik koji je skicirao susret izmedu dva svijeta, jugosloven Ivo Andri�io toliko opsjednut slikom mosta. Most se neprestano pojavljuje u njegovim romanima i novelama kao simbol jednog prkosnog nenadolaze� puta, razapet preko opasnih rijeka i dubokih kanjona, kao simbol razli�ih religija i naroda. Most je i mjesto oru�anih sukoba da bi potom taj isti most u�nike u sukobu malo sakupio, dodu�e u razne strane, ali ipak u jedan povezan, zajedni� svijet kao na nekoj epskoj slici gdje turski vojnici i hajduci vode vje�i rat u balkanskim brdima i na kraju po�ju da li�me�bno".

� Claudio Magris

Ovdje bih napomenuo i sudbinu �panskih i portugalskih �idova koji su poslije godine 1492 kada su prvo bili prognani sa iberijskog poluotoka a potom i iz Holandije koja je u to vrijeme bila pod �panijom na�li jedino uto�te u osmanskom carstvu. Samo ovdje su se �idovi mogli sresti sa odredenim stepenom tolerancije. Osmansko Carstvo je u to vrijeme u odnosu na druge dr�ave bilo bolje organizovano, religiozno vi�e tolerantno i na vojnom planu modernije nego suparnici. Dolaskom u zemlje pod upravom Porte ( sultanovog dvora u Istanbulu), Jevreji su bili toplo prihva�i. Kao i kr��i/ hri��i bili su na osnovu Islama smatrani kao "narod knjige" ( misli se na svete knjige).
U prilog ovoj �jenici govori i ovaj kratki citat o utiscima francuskog putopisca Nikolaja. On je godine 1531[14] putovao po osmanskom carstvu i nije mogao da sakrije svoje �enje kada se uvjerio o kakvoj se toleranciji radilo:

Ono �to me posebno �i je veoma velik broj jevreja koji su nastanjeni u Turskoj i Gr�j, ali najvi�e u Konstantinopolju i njihov broj se pove�a. Skoro svuda u carstvu se jevreji bave sa trgovinom roba i novca jer se razne robe iz svih zemalja ovog svijeta dovoze ovdje i kopnom i morem. Jevreji su vlasnici najve� skladi�ta punih svakojake robe u Konstantinopolju. Mogu se sresti i dobri majstori, zanatlije a najvi�e kod maranerana koju su nedavno protjerani iz �panije i Portugala ( rije�araneri dolazi od rije�marranos- svinja. Izraz se upotrebljavao za one �panske �idove koji su konvertirali na islam ali su tajno zadr�ali svoje jevrejske rituale. Oni su bili protjerani iz �panije zbog inkvizicije ( u literaturi se jo� koristi izraz velike autodafeje) u 1490 godini.) Pored ovoga se jevreji isti�i kao tuma��

� Keller, 1966, II, 122-23

Jevreje je spomenuo i Hamdija Kre�evljakovi� knjizi "Hanovi i saraji Bosne i Hercegovine". [15]

�panjolski Jevreji ili Sefardi po�i su se naseljavati u Sarajevo sredinom XVI stolje� Oni su ovamo dolazili ponajvi�e iz Skoplja na Vardaru, a pokoji i iz Dubrovnika. Kada je 1580 g. do�ao nekim dr�avnim poslom u Sarajevo vezir Hrvat Sijavu� pa�a, beglerbeg Rumelije, pritu�i�e mu se Sarajlije na Jevreje, kako prave veliku galamu i kako neoprezno postupaju s vatrom, pa �to prouzrokuju po�ar i zamoli�e ga da ih iz mahala ukloni. Sijavu� pa�a uva�i te razloge i dade sagraditi jedan veliki han ondje gdje je danas stara jevrejska sinagoga u Titovoj ulici i u taj han nastani sve Jevreje Sarajeva. (U ovom je hanu bilo 48 soba). Tako taj han postade ghetto. U njemu je podignut i hram ili havra...

�  Hamdija Kre�evljakovi�p>

Kad je ovaj postao pretijesan, sagra�je zapadno od Gazi Husrevbegova bezistana i sjeverno od Ta�lihana jedan manji han, koji Jevreji zvahu hanikjo. Ali ve� drugoj polovici XVIII stolje�nalazimo jevrejske porodice ponovo kao stanovnike nekih sarajevskih mahala. Poslije katastrofalnog po�ara od 1852, neki su Jevreji odselili iz Sarajeva. Jedni od tih nastani�e se stalno u Banjoj Luci. Du�e vremena stanovali su po hanovima, jer im niko od Banjalu�a ne htjede iznajmiti ni prodati ku� kao ni zemlji�ta.
Poslije drugog svjetskog rata skoro i da nije ostalo Jevreja u BiH . Ve�a onih koja je pre�ivjela ratne strahote se odselila u Izrael, dok su oni koji su ostali radili na ponovnom uspostavljanju Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovine. Stara A�kenazi sinagoga u Sarajevu je bila mjesto okupljanja i centar Jevrejskog �ivota. Ali ta uloga je trajala do 1992, godine kada je Jevrejska zajednica napunila 500 godina od svog dolaska u BiH.

Vrh stranice

Godina 1992

BiH je pred samu agresiju proslavila nekoliko obljetnica:

1992. godina je bila godina kada je Jevrejska zajednica trebala da proslavi 500 godina od dana kada su potra�ili i na�li uto�te u Sarajevu. U Sarajevu gradu koji se te 1992. godine sa svojim dugogodi�njim kosmopolitskim duhom, multikulturom, religioznom tolerancijom, urbanom civilizacijom suo� sa primitivnim, atavisti�m nacionalizmom koji je tih godina trijumfovao i Srbiji i Hrvatskoj.

A Sarajevo je tada bilo vi�e nego glavni grad Bosne i Hercegovine. Njegovo postojanje je pokazivalo da su bo�njaci, srbi, hrvati, jevreji, turci, romi i mnogi drugi mogli �ivjeti zajedno. U srcu Sarajeva je ga� i uni�tena Nacionalna biblioteka, Gazi-Husref begova d�amija (prva d�amija u svijetu koja je instalirala elektri� svijetlo), pravoslavna crkva, sinagoga i katoli� katedrala koje su stolje�a svjedo�i o bosanskom kosmopolitskom duhu. Bo�njaci su bili ve�a u svih �est kvartova u gradu, ali je Sarajevo poslije Beograda bilo mjesto koje je imalo najve�broj srba u biv�oj Jugoslaviji. Srbin je po izbijanju rata bio na �u sarajevskog Oslobo�a koje se �tampalo i na �ilici i na latinici.
Ako su bo�njaci, srbi, hrvati, jevreji mogli da �ive zajedno u miru, za�to to ne bi mogli u drugim mjestima? Zbog ovog pitanja se Sarajevo trebalo ubiti, zbog tih 500 godina, i ne samo Sarajevo nego i sva ona mjesta koja su podsje�a na bosansku tradiciju. Njihovo ubistvo je istovremeno i ubistvo evropske tradicije nacionalne i religijske tolerancije. Sarajevo, a i cijela Bosna i Hercegovina je bila oduvijek dokaz pobjede nad nacionalnim osje�ima i nacionalizmom kroz tih 500 godina, gdje su ljudi razli�ih vjera �ivjeli jedni pored drugih.

U srpsko-hrvatskom ratu radilo se o dvije vrste nacionalizma, me�bno suprotstavljena. Iznad njih stajala je bosanska nacija, nacija koja nije nacionalisti�( o ovome vi�e kod Bernarda)i �a cijela struktura je bila ustvari demant o odredenom bosanskom nacionalizmu. S takvim druga�im nacionalizmom, fundamentalno razli�im od srpskog i hrvatskog Bosna je postala meta zemalja iz okru�enja.
U ovom periodu ru�enja svega �to je bosansko ostatak Evrope prihva�brisanje bosanske dr�ave. U svojim kancelarijama Bosnu smatraju kao vje�i izvor za nemire i kaos i gledano iz ovog ugla i vremena kad ovo pi�em u aprilu 2005 kada se sve sabere ispada da su zapadne zemlje bile saglasne da se Bosna treba uni�titi, mo�da ne sa Milo�evi�im metodama, ali ipak...da sa dogovorom iz Dejtona.

Vrh stranice

Politi�, kulturna, socijalna i ekonomska kriza

Osnovna mana tom ugovoru po mom mi�ljenju ili kako se naziva Ustavom BiH, kojeg potpisa�e tri predsjednika u dru�tvu svjetskih du�nosnika je da je priznao rezultate etni�g ��ja i sprije� one svakodnevne kontakte me�judima. U narednim redovima �o vidjeti i kako taj ugovor uti�na obnavljanje kulturno-historijskih spomenika, naravno sa posebnim akcentom na slu� Ferhadije.

O�ledno je da je Banjaluka daleko od toga da bude lokalno dru�tvo koje funkcioni�e kao dinami� socijalno polje sa vrijednostima pluralizma. Argument za ovu tvrdnju je izme�stalog nepovratak predratnih stanovnika, restauracija Ferhadije �e obrisi sa naziru u julu 2005 itd. U tom gradu su prisutne nove lokalne tradicije koje ja�u osje� srpskog zajedni�tva i poja�u polarizaciju i marginalizaciju manjina. Malobrojni �novi predratnog korpusa Banjaluke raseljene diljem planete, koji se vrati�e u svoj grad u�tvuju u stvaranju jednog mikro svijeta, koji je nemo� da promijeni postoje�strukturu vlasti. Stanju pogoduje i izborni komplikovani sistem glasanja putem po�te i velika pasivnost i nezainteresovanost za glasanje kod biv�ih stanovnika Banjaluke.

�ta je dobro, a �ta lo�e pretpostavlja postojanje normi i vrijednosti u jednom dru�tvu. Vrijednosti su eti� pretpostavke u odnosu nam moj / tvoj na� �ivota. Norme su ne�to drugo. Norme su moralni principi, pravila za ispravno, kojima se svi trebaju pot�iti, za dobro svih. Ova moralna na�a su va�e�samo onda kada se svi �novi pridr�avaju istih. Va�e bezuslovno za sve i �e ljude ravnopravnim. Ovaj princip ne vodi homogeniziranju individua tako da one li�jedna na drugu u sve ve� stepenu. Naprotiv princip treba za�titi razlike, koje se trebaju respektovati na isti na� za sve.

Ako se vrati� u BL i naprimjer pro�eta� male ��ije do Kastelovog �ka otkrit �se Banjaluka, vidjet � ljude na ulici, pijaci, opazi� jednu bujnu gradsku sliku ljudi i njihovih aktiviteta. Istovremeno �ti ta slika otkriti da taj grad le�i tamo gdje je i prije bio, s tom razlikom da grad sa svojom novom slikom, tebi u djelovima nepoznatoj, ima za cilj da potvrdi nove �ivotne forme ne samo tog grada nego i cijelog manjeg entiteta. Jedno je sigurno- ne� se osje�i kao kod ku� uo�e� mno�tvo simbola nove vlasti, nove nazive ulica, nove vlasnike zanatskih i ugostiteljskih objekata, u Kastelu- dana�njem Srpskom kulturnom centru, �nedostajati biste narodnih heroja, preko puta njega � vidjeti Eminu sa ibrikom, ali bez glave. Primjerima nema kraja.
Grad kao takav, sa svojim mjestima tebi znanim, ponudom i mogu�stima, ti ipak ne�pru�iti mogu�st da bude� istovremeno svoj i socijalan, jednostavno stoga �to su male �anse da �te neko prepoznati, da � sresti nekog poznatog, i �to si u me�emenu izgubio ulogu koju si imao na radnom mjestu. Prijatelji iz kom�iluka ne stanuju vi�e tu, panoramom grada ne dominira vi�e sahat-kula, Ferhadija i mnoge druge sru�ene gra�ne.

Osje� se bezvrijedan, zbunjen, nemo�, ali siguran da �ovaj grad funkcionisati bez tebe. Najgore od svega je da si nemo� da bilo �ta promijeni�, jer si sam, tvoj krug je �to krug istih gubitnika, koji progonom izgubi�e mogu�st da budu to �to jesu. Ili druga�e re�o grad ovdje prestaje biti gradom. Ova konstatacija je proizvedena iz definicije modernog grada, koja nam kratko ka�e da je grad mno�tvo stranih svijetova. To zna�da smo mi uvijek tra�ili sli�, po kulturi, obrazovanju, mjestu stanovanja, ali smo imali i mogu�st da odemo u drugi dio grada, uspostavimo kontakt s drugima, zna�u�tvovali smo u jednom svijetu, koji je cirkulisao sa drugim svijetovima u gradu.

Bez obzira koliko se protivi� tome shvati� da su dva predratna pojma "in city" i "off city" zamijenili mjesta. I prije rata je Banjaluka kao i drugi univerzitetski gradovi u BiH bila slaba da ljude koji su do�li u nju, ljude koji su pripadali kategoriji "off city", oplemeni u tolikoj mjeri da ti ljudi prvo postanu dio grada - "in city" i povratkom u vlastitu sredinu, radosni i sretni zbog diplome u ruci, u�tvuju u stvaranju novog kvaliteta u toj sredini. Naprotiv isti su ostajali u Banjaluci, izolovani i sami sa svojim provincijskim mentalitetom i sistemom vrijednosti. Samo su neki postajali stvarni dio grada, u�nici i akteri u svom mikro svijetu koji je cirkulisao sa drugima.

Pierre Bourdieu

Jedan francuski sociolog Pierre Bourdieu, vode�teoreti� francuskih dru�tvenih nauka je razvio mnogo teorija o socijalnim odnosima. Koriste�refleksivnu sociologiju u svojoj analizi poku�ao je da objasni za�to �jek ako ima vi�e mogu�sti izabira jednu. Za�to ba� tu a ne neku drugu?

Bourdieu tri najva�nija pojma su: habitus, polje/podru� i kapital. Sva tri elementa su veoma povezana me�bno i zajedno mogu da pojasne cjelinu socijalnih relacija. Nije mogu�re�koji od njih dolazi prvi, po�to sva tri zajedno obja�njavaju socijalne radnje. Habitus se stvara u polju i to u onom polju koje dodjeljuje habitusu kapital (resurse). A polje se sastoji od razli�ih ljudi, aktera sa samo njima svojstvenim vrstama kapitala, koji im daju mogu�st da funkcioni�u u polju. I kada ti akteri �e socijalne radnje time dobijaju dodatni kapital koji oboga�e njihov habitus.

Habitus je pojam koji se ne mo�e prevesti na na� jezik a sli� problem imaju i drugi evropski jezici. Vu�korijen iz latinskog jezika iz rije�habitus- kaput, ali rije�o�e zna�i i vanjski izgled, karakteristika, du�evni stav. Zna�pojam je veoma �irok a ja ga generalno gledaju�shvatam kao cjelinu osnovnih karakteristika ne�a, odre� vrste, gdje ta cjelina odre� kvalitet iste. Svedeno na ljudski rod se mo�e re�da je habitus zbir znanja, iskustva, pam�ja, raspolo�enja i jo� mnogo drugog �to svako od nas ima u svojom "koferu", a �to mu poma�e u izboru jedne vrste radnje naspram neke druge.

Upravo ovdje su sada�nji stanovnici Bosne i Hercegovine o�te�i: zahvalju�dajtonskim ugovorom je taj izbor sku�, naj��sveden na pripadnike vlastite vjere i naroda. Svoj kapital mogu da ispolje u samo jednom odre�m nacionalnom polju u kom poslije �jenja socijalnih radnji dobijaju dodatni kapital (resurse).
Habitus nije samo jedna stvar, poti�iz ranog djetinjstva, nastavlja sa razvijati uporedo sa razvojem djeteta i kasnije postaje nepovratno uklju� u tijelo. Tako habitus postaje jedno predsvjesno stanje koje uti�na izbor radnji, a da doti� ne misli o tome, ne razmi�lja za�to je postupio na jedan ili drugi na�. Habitus je sito koje filtrira mogu�sti da bi doti� bio u stanju da donese i prepozna svoju odluku. Kad �jek radi ne�to po jednom �ablonu dobija osje� sigurnosti u jednoj situaciji koju mo�e da prepozna. Ovaj osje� je uskra� ljudima povratnicima.

Pod uslovom da manjinske grupe u Republici Srpskoj imaju vlastiti dom ili dolaze u posjed imovine, pitanje zapo�ljavanja ostaje najve�prepreka samoodr�ivom ostanku na ovim prostorima. U ukupnoj zaposlenoj radnoj skupini RS manjine �e jedva jedan posto. U ve�i dr�avnih organa, preduze� pa i u �kolskom sistemu ve�om su zaposleni pripadnici srpskog naroda. Skoro da nemamo izuzetaka.

Zakonom je onemogu�o vra�je na predratno radno mjesto, ali i onemogu�o vo�e sudskog spora koji je davao nadu da �takva lica makar mo�ostvariti prava iz oblasti penziono - invalidskog osiguranja.
Jer, i kada se nekom vrati imovina, kada mu se vrati stan, to jo� nije dovoljno da bi neko mogao da opstane na ovome podru�, ukoliko mu se ne omogu�ravnopravan tretman u zasnivanju radnog odnosa, �e bi on mogao da obezbjedi svoju egzistenciju. 

Bo�njaci ili Hrvati pravno vi�e nisu manjinski narodi, imaju status konstitutivnih naroda, ali su fakti� jo� uvijek manjinski narodi. Oni zaista u praksi jo� uvijek nemaju jednak tretman.
U Banjaluci se vratilo veoma malo nesrba iako je mnogima vra�a imovina. Oni se ne mogu prepoznati u novoj sredini jer je njihov habitus iako u njima, i u ranom djetinjstvu "zakucan"u njih, nesposoban da organizuje jednu strategiju pre�ivljavanja u njihovoj svijesti, koja �im pomo�da prepoznaju (kojeg li poni�enja) sredinu u kojoj su odrasli. �vjek sa svojim habitusom se poziva na pro�lost, na sve one poznate situacije (ili �timung kako smo ih zvali) koje su istog tipa kao one koje pamtimo iz djetinjstva. Isti problem imaju i mnogi takozvani doma�srbi- ro� banjalu�i kojima je Ferhadija bila sastavni dio banjalu�g krajolika.

Drugi pojam na kom Pierre Bourdieu zasniva svoje teorije je polje. Polje je ram, okvir u kojem se bilo koja socijalna relacija mo�e analizirati. U takvom polju se nalaze vi�edimenzionalne sobe, prostori sa ljudima/akterima koji imaju razli�e pozicije. Ove pozicije bi trebalo da su zavisne od ne�eg habitusa i drugih ljudi koji se nalaze u tom polju plus ne�i kapital koji je neophodan da bi se pojedinac kretao u tom polju i dosegnuo razli�e pozicije u tom polju. Ali te pozicije su nedostupne za nesrbe u Banjaluci i manjem entitetu jer je polje u skladu sa aktuelnim zakonodavstvom rezervisano za srbe a i zbog toga �to je kapital nesrba razli� od kapitala ve�e.

Polje mo�e zna�i mnogo toga: familiju, brak, �kolu, �kolski razred, vjersku instituciju ali mo�e zna�i i grad, selo, kulturu, sport ili zemlju. Ljudi se kre�kroz ta razli�a polja kroz svoj cijeli �ivot. U nekima ostajemo du�e vremena jer se tu osje�o dobro, a neke napu�tamo svojom voljom ili tu�popra�om nasilnim situacijama. �k i kada se poslije toga neki vrate u to polje osje�u se strancima jer je tada polje izmjenjeno.
U na�em banjalu�m slu�u su u tom polju neki drugi ljudi, sa svojim specifi�m ulogama i funkcijama ukradenim, oduzetim od nesrba, ali i od srba koji nisu �eljeli u�tvovati u raznim formama u���ja vlasti srpskog entiteta. To polje je sastavljeno od ljudi (u Republici srpskoj radi se o 90% srba) koji imaju me�bne socijalne relacije i svako od njih svoj vlastiti, unikatni habitus. Njihove funkcije u tom polju odgovaraju zadatku polja, a to je jedan entitet- jedan narod. To polje ima i svoj jedinstveni habitus koji je sabirak od tih pojedina�h habitusa. Kako se samo 10 % nesrba nalazi u srpskom entitetu, habitus tog entiteta je dijametralno suprotan od habitusa drugog entiteta Federacije Bosne i Hercegovine jer su tih 10% nesrba zbog svoje pozicije u polju skoro nevidljivi i njihov broj nije toliki da bi mogao da uti�na ukupni habitus srpskog entiteta.
I ako u ovoj analizi pre� na vi�i nivo, tj. na dr�avu Bosnu i Hercegovinu nu�no je zaklju�i da habitus dr�ave Bosne i Hercegovine na kraju postaje nesposoban da obezbijedi polje u kojem �se svi gra� osje�i dobro. To je jednostavno shvatiti ako se ima u vidu da je sistem va�e� vrijednosti i normi u entitetima dijametralno suprotan.

Polje se isto tako mo�e uporediti sa jednom igrom gdje se akteri sa svojim razli�im pozicijama u polju bore u skladu sa unaprijed datim pravilima igre. Ta pravila se sastoje od mnogo sistema normi i vrijednosti jednog polja i njih je mogu�mijenjati, �to su i nesvjesna, skrivena za aktere za razliku od pravila igre unaprijed datih i definisanih. A �ta je cilj igre- u �ta se igra, zapita�se mnogi.
Cilj aktera je promijeniti me�bni odnos mo� i time promijeniti svoje razli�e pozicije u polju. A karte sa kojima se igra ta igra su razli�e forme kapitala koje akteri trenutno imaju. Akteri u igri mogu da poku�aju da pove�u ili o�aju svoj kapital, a mogu i da poku�aju da promijene relativnu vrijednost kapitala. Ova vrijednost kapitala varira u vremenu i ovisi o vrsti polja u kom se bore akteri.

Jedan od najva�nijih zadataka u polju je mo�koja mo�e biti polje za sebe. Mo�e dominiraju�polje u svim dru�tvima i mnoge relacije izme�judi su ustvari borba za mo�gdje se pod borbom podrazumijeva prikupljanje �to ve� kapitala (resursa) u raznim poljima u kojima ljudi u�tvuju. I kada se ostvari neophodan kapital da bi se mo�osjedovala, onda se mo�e i uticati i mijenjati svoja okolina.

Ali da bi se to ostvarilo potrebno je biti u stanju razumjeti strukture i tradicije nekog polja, a i imati znanje o tome koji kapital se mo�e najbolje razmijeniti za mo�presti� i pozicije u dru�tvu. Kori��jem oru�ane sile su te strukture i tradicije polja poreme�e, �to je naravno poremetilo i socijalne relacije.

Borba za mo�ontroli�e mnoge socijalne relacije. Danas je mogu�uo�i tendenciju stvaranja mo�izvan polja u kom je ta mo�astala. Tako se osigurava da se habitus i kapital koji se ostvario u tom polju mo�e primjeniti i u drugim poljima, a sve sa ciljom dobijanja- akumuliranja dodatnog kapitala. To �re�da hijerarhija koja je ugra� u �kolskom sistemu, ugra� u habitus u�ika kada zavr�e �lolovanje, se ponovo preko tih u�ika stvara u dru�tvu i na radnim mjestima. Reprodukcija te nau�e mo�se de�ava da bi kapital koji je zara�u obrazovnom sistemu i habitus koji je razvijen u toku �kolovanja bili korisni na radnom tr�i�tu. Ali prije nego pre�na dio o kapitalu kako ga Bordieu shvata, �elio bih vi�e reflektirati o pojmu mo� kako se shva� ispoljava, �a i razvija.

Mo�kultura

Borba za mo�ontroli�e mnoge socijalne relacije. Tendencija stvaranja mo�izvan polja u kom je nastala stremi ka osiguranju primjenljivosti habitusa i kapitala i u drugim poljima, a sve s ciljem dobijanja dodatnog kapitala.

Mo�a svojim simbolima- simboli�m formama �i set dvosmislenih relacija. Na jednoj strani mo�o�e uzeti formu neposrednih, direktnih iskustava kod ljudi koji su bili izlo�eni nasilju. Za �rtvu i njena iskustva nije neva�no u kojim se simboli�m formama mo�spoljila. Iskustva postaju predmetom tuma�ja, komunikacije, postaju aspekti javnog sistema, �to �re�kulture.

S druge strane treba re�ne�to o tome kako ljudi shvataju pojam mo�Ve�a u svom svakodnevnom govoru �pojam mo�redstaviti kao jednu stvar. Ali ako odaberemo da predstavimo mo�ao socijalnu relaciju izme�judi, onda mo�emo razumjeti:

• kako je mogu�da neko ima mo�/li>
• kako se mo�tvara
• �ta mo�na�

Kada se mo�hvata kao jedna relacija onda to shvatanje implicira da se ona stvara u me�bnim radnjama i u tom kontekstu je mo�otencijal koji se mo�e realizovati u socijalnim situacijama. U tom smislu je Dajtonski dogovor omogu� osloba�e potencijala koji vode nacionalisti�m stavovima, realizovanih u podjeli BiH na dva entiteta. SDS je naprimjer pomo�JNA mogla da monopoli�e sredstva sile; oru�je i fizi� resurse i tako sprije�zadovoljenje osnovnih ljudskih prava na slobodno mjesto boravka, vodu, hranu, stan, posao.

Mo� srpskom entitetu po�a na dvije poluge: jedna je kori��je fizi�h sredstava mo� oru�ja i materijalnih sredstava. Druga poluga le�i u �jenici da je partija SDS uspjela ubijediti mnoge da je neophodno slijediti njihovu volju. Rezultat je taj da se jedna velika masa ljudi kontroli�e od jedne grupe ljudi, ubrojimo tu politi�e, umjetnike, op�ito intelektualce, a ne od zakona.

Tako su mnogi bili sprije�i da kriti� reflektuju, da razmi�ljaju o svojim vlastitim interesima, jednostavno zato jer su ti individualni interesi morali ustuknuti pred kolektivnim interesima koje je SDS, kao za�titnica srpskih interesa, okitila sa svojim iskrivljenim historijskim interpretacijama zadnjeg milenijuma na ovim prostorima. A kako to izgleda u praksi vidjet �o na primjeru obnove manastira �itomisli�

Manastir �itomisli�/h3>

�k i kada se poru�eni historijski spomenici obnove politi�i ne odustaju od svoje uloge naredbodavaca i jedinstvene retorike s ciljem dokazivanja kako je povratak nemogu�neodr�iv i opasan. Oni su ti koji pokopavaju nade o povratku jednostavnim izjavama, poklopcem na loncu u kom se nalaze snovi obi�h ljudi, svih naroda i religija, snovi koji te�e biv�em �ivotu, slozi i prosperitetu.

Primjer manastira �itomisli�pokazuje veoma jasno kako je tekao proces obnove i otvorenja manastira u maju 2005.

Manastir u �itomisli�je izgra�1566. godine, na temeljima stare crkve. Smatra se jednim od najzna�nijih kulturno-povijesnih spomenika u BiH. U �itomisli�je bila i najzna�nija riznica ikona u Bosni i Hercegovini. One su sa�ane od uni�tenje i prilikom otvaranja vra�e u manastir.

Rekonstrukcija manastira, koji je do temelja sru�en 1992. godine, po�a je 2002. godine. U obnovu manastira i hrama Blagovijesti presvete Bogorodice u sklopu manastirskog zdanja ulo�eno je oko 500.000 KM. Vlada Republike Srpske u njegovu je obnovu ulo�ila 100.000, a Vlada Federacije BIH donirala je 70.000 KM. Ostatak su finansirale �iri srpske porodice iz Hercegovine koje �ele ostati anonimne.

Predsjednik RS �vi�zjavio je da je otvaranje manastira u �itomisli�a �najbolja manifestacija oprosta� te poziv svim Srbima koji �ele da se vrate, prenijela je Fena.

Iskreno, ne vjerujem u velike povratke jer je to �ivot u proteklih deset godina pokazao, ali vjerujem u povratak odnosa me�judima, u pozitivnu atmosferu i stvaranje uvjeta da svi koji se vrate imaju stvarno dostojanstvo �jeka da �ive...

...nitko nikoga ne mo�e natjerati na povratak jer ako �jek ne osje�sigurnost i ima u sebi mr�nju, nitko ga ne mo�e natjerati da se vrati.

�Dragan �vi�predsjednik entiteta RS

Poruka koju smo ovom izjavom dobili je da �vi�e vjeruje u zajedni� �ivot, velike povratke jer bi oni oslabili mo�ntiteta, a poja�i i stavili u prvi plan vrijednosti bosansko-hercegova�g dru�tva. Isti�i deset proteklih godina kao dokaz nepovratka stanovni�tva, u �u on i njemu sli� imaju najve�krivicu, �vi�a kraju spominje nedovoljnu sigurnost i veliku mr�nju. A ta mr�nja nije historijska kategorija, ve�e proizvod grupe ljudi sli�h �vi� Ti ljudi kao dio aktuelnog sistema vlasti za�ti�og pe�om Dajtona producirali su mr�nju, a sve u nastojanju da sprije�povratak.

A iskustva i zapa�anja u vezi s obnovom manastira �itomisli��mo�da biti primjenljiva i kada budemo govorili o pozitivnim efektima rekonstrukcije Ferhadije.

Slijedi odlomak o vrstama kapitala, odlomak zasnovan na teorijskim postavkama Pjera Burdiea.

Kapital

Polje dodjeljuje akterima kapital ili iskustva i znanje, koje se mo�e primijeniti u relacijama sa drugim akterima u polju, da bi ljudi svakodnevno normalno funkcionisali. Kapital je u ovom kontekstu blizu pojma novac ili resursi. Primjenjuje se u socijalnim relacijama sa drugim ljudima i dodjeljuje se kad se �ivi dobro i na op�te zadovoljstvo u jednom polju.

Ekonomski kapital

Polje ima �iri vrste kapitala, koje mo�e dodijeliti. Prvi je ekonomski, vrsta kapitala veoma va�nom ljudima u dana�njoj Bosni i Hercegovini. Zasigurno veoma va�an pojedincima u svim dru�tvima svijeta, a pogotovu povratnicima, ljudima koji povratkom u sredinu gdje su manjina postaju nijemi i nevidljivi marginalizovani posmatraci. Samo rijetki pojedinci sa velikim nov�im kapitalom bi tako mogli da opstanu tro�e�godinama svoj kapital, dok oni drugi sa skromnom sredstvima postaju autsajderi. Oni su zbog svog imena, pripadnosti jednoj manjinskoj grupi li�eni �anse da kao ravnopravni �novi tih sredina u�tvuju u raspodjeli dru�tvenog bogatstva.
Isto tako � i da imaju ogroman ekonomski kapital ne mogu da ostvare isti predratni status, mo� poziciju u tim sredinama. Zna�ova vrsta kapitala je va�na ali ne i odlu�u�u ra�mi�ljanjima pojedinaca- vratiti se ili ne.
Medutim ako se diskusija podigne sa nivoa pojedinca na nivo dr�ave i entiteta, tj. sa mikro na makro nivo onda se na nivou entiteta mo�e tvrditi da je jedan od razloga pasivnosti u procesu obnove kulturno-historijskih spomenika pa time i Ferhadije ekonomske prirode, �to je opet uzrokovano Dajtonskim ugovorom. U tom ugovoru u Anexu 8, �n 5, ta� 5 stoji da kada Komisija za o�anje nacionalnih spomenika

...donese odluku kojom se neka imovina progla�ava nacionalnim spomenikom, entitet na cijem teritoriju se imovina nalazi du�an je (a) ulo�iti svaki napor kako bi se poduzele odgovaraju�zakonske, nau�, tehni�, upravne i finansijske mjere nu�ne radi za�tite, konzerviranja, prezentacije i obnavljanja te imovine, i (b) suzdr�ati se od poduzimanja bilo kakvih namjernih postupaka kojima bi se ta imovina mogla o�tetiti.

� Anex 8
sporazum potpisan u �TVRTAK, prosinac/decembar14, 1995
Ured visokog predstavnika

Tako proizilazi da srpski entitet treba da poduzme sve gore pomenute mjere radi za�tite, konzerviranja, prezentacije i obnavljanja te imovine, zna�i Ferhadije, d�amije koju su sa tonama eksploziva uni�tili, a naprimjer do dana�njeg dana nisu htjeli da na�rivce za smrt rahmetli Murata Badi� koji sedmog maja 2001, na dan kada se trebalo otpo�i sa restauracijom Ferhadije, izgubi �ivot. A svakog trenutka taj entitet mo�e da odbrani svoj pasivitet izgovorom da se preduzimaju neophodne radnje u smislu obnove Ferhadije, ali da zbog nedostatka sredstava planirane aktivnosti spore.
A pravi motivi se mogu naslutiti ako razmi�ljamo o ulozi i zna�ju Ferhadije za sve prijeratne stanovnike Banjaluke. Ona nije bila samo religiozni objekat, bila je spomenik sa velikim umjetni�m vrijedno�� ne�to �to je tu bilo, postojalo, bilo dio na�eg zajedni�g naslije�na�a banjalu�, �aj bosanska, ljepotica. Bila je ono ljepilo koje je spajalo mnoge ljude, gra� Banjaluke, koji je voli�e. Bila je za mnoge moje drage osobe najvi�a gra�na koju ugleda�e tokom svoje prve �etnje iz Petog kvarta prema Lovcu, u kom su se �ezdestih mogli pojesti dobri �api. Bila je i ne�to �to je naslije�, a da sam i razmi�lja� o tome - sjetimo se onog gor�taka iz mog prvog teksta o Ferhadiji, koji re� ...Pa zar im je i ona smetala? �ta �ja sada, kada do�u Banjaluku, ja najprije do�kod Feradije, pa tek onda znam da sam do�ao nasred ��ije...

Socijalni kapital

Druga vrsta kapitala koji se nalazi u polju je socijalni kapital. Nastaje na osnovu iskustava koja se talo�e u svakom od nas kada ostvarujemo socijalne kontakte sa drugim ljudima. U tom procesu se ljudi oboga�u sa sposobno��komuniciranja, grade i u���u socijalne odnose s drugima. S jedne strane se dakle radi o primanju, oboga�anju samih sebe, ali s druge strane invidua mijenja sredinu u kojoj �ivi i radi. Ve�a ljudi dobija odre� formu socijalnog kapitala u vlastitoj familiji, ali i kroz relacije s drugim ljudima naprimjer u �koli ili na radnom mjestu.
Socijalni kapital je veoma va�an u mnogim poljima, ali je u nekima vi�e va�an, dok u nekim drugim poljima nema toliko va�nu ulogu. Ali socijalni kapital �nabijen� vrijednostima, normama, pogledima na sebe, okolinu i svijet nastaje u privatnom �ivotu, u povjerljivim, li�m socijalnim odnosima s ljudima koji su nam veoma zna�ni i doprinose stvaranju identiteta. S takvim socijalnim odnosima u�se ne�to o sebi i komunikaciji s drugima. Ovi tipovi odnosa doprinose razvitku na�eg karaktera, li�sti u cjelini, razvijaju sposobnost gledanja na druge ljude i njihove probleme kao da su ti problemi vlastiti.
Ti socijalni odnosi nam daju znanje o tome kako biti pa�ljiv prema drugima, kako ostvariti kontakt s drugima, kako razgovarati sa (o) DRUGIMA, kako shvatiti granice u socijalnim relacijama, kako razviti pozitivan dijalog s drugima.
Pored familije postoje posebna polja koja u velikom stupnju zahtijevaju socijalni kapital. Naprimjer jedan dio radnih mjesta, obrazovni sistem zahtijevaju veliki stupanj socijalnog kapitala, koji vodi porijeklo iz ranog djetinjstva ili je nau� poslije.
Pojedinac mo�e da ima jedan dio socijalnog kapitala u svom habitusu, ali ako ga ne upotrebljava, postat �sve lo�iji da ga primijeni. Klasi� primjer su nezaposleni, koji su izolovani od zajedni�tva, oli�og u radnom mjestu, gube osje� socijalne pripadnosti. Takvi brzo gube svoj socijalni kapital samim tim �to ga ne koriste i ne obnavljaju. Drugi ekstremni primjer bi bili povratnici, koji su boravkom u inostranstvu mogli da steknu neke druga�e oblike socijalnog, ali i kulturnog kapitala koji �to nisu u stanju da primijene u domovini. Najte�e je ipak onima koji nisu ni napu�tali BiH- �to raseljeni blizu mjesta ro�a, povratkom na svoje posta�e gra�ma drugog reda.

Kulturni kapital

U obrazovnom sistemu se primarno dodjeljuje kulturni kapital. Ova vrsta kapitala podrazumijeva nivo znanja i razumijevanje va�e� normi i vrijednosti dru�tva koje se razmjenjuju na radnom mjestu, ali i svim drugim poljima. Na mnogim radnim mjestima postoje posebni uslovi u vezi stru� spreme, koji se trebaju ispuniti ukoliko se �eli imati to radno mjesto. Pored stru� spreme moderno radno mjesto podrazumijeva sposobnost razumijevanja kulturnih normi koje va�e u komunikaciji s radnim kolegama.
Poslijeratna BiH sa svojim obrazovnim sistemom se izme�stalog ozna�e s tri razli�a sistema koji svaki za sebe nagla�avaju po�tivanje normi i vrijednosti ve�e u svojoj sredini, a pri tom se ne insistira na vrijednostima i normama cijele dr�ave. Ove va�e�norme i vrijednosti ve�skog naroda su posebno degradirale obrazovni sistem manjeg entiteta, �i obrazovni sistem je dijametralno suprotan vrijednostima i normama bosansko-hercegova�g dru�tva.
Ovi instantsistemi republike srpske u prvi plan stavljaju pravoslavlje i pripadnost srpskom narodu kao dominantni dio obrazovnog sistema i osnovni uslov zapo�ljavanja. Upravo ovdje nastaje konflikt polje izmedu povratnika koji imaju osnovno ljudsko pravo na rad, konflikt izmedu njihovih normi i vrijednosti i s druge strane normi i vrijednosti aktuelne vlasti. Ta vlast �vi�e cijeniti i dati prioritet po�tivanju svojih moralnih na�a, normi i vrijednosti, nego stru�sti kandidata, a ako ve� zaposli nekog povratnika, rije�e o takozvanim ekspertima, pojedincima koji imaju visoko akademsko obrazovanje.

Posebno pitanje je problem vjeronauke. Ovaj predmet u osnovnim �kolama je obavezan. Kako se nastava odvija samo za djecu srpske nacionalnosti, to ostala djeca, u to vrijeme, besciljno tumaraju �kolskim hodnicima. Njihove roditelje jo� niko nije konsultovao �ele li da se djeci obezbjedi ista takva nastava.

Daleko ve�problem jeste nastava na maternjem jeziku ili nacionalna istorija. Djeca u �kolskim programima izu�aju dio knji�evnosti i istorije drugih nacionalnih grupa, no i to je epilog pritiska predstavnika me�rodne zajednice, a ne izraz politi� volje vlasti u RS.

Kulturni kapital kako je ve�apomenuto pored nivoa znanja zna�i razumijevanje va�e� normi i vrijednosti dru�tva koje se razmjenjuju u razli�im poljima u kojima djelujemo, kao �to su naprimjer brak ili slobodne aktivnosti. Oni kojima su norme i vrijednosti bosansko-hercegova�g dru�tva bile �i u srcu i u glavi� su ve�991 izgubili ne samo radno mjesto, nego i naprimjer ulogu bra�g druga, mjesto u sportskoj ekipi, orkestru. Proces je zapo� u 1991 kada se mnogi ne odazva�e pozivu za u��u ratu protiv Hrvatske. Tako su se mnogi na�li izvan polja u kojima su do pojave etno-nacionalizma bili akteri, a to je uzrokovalo gubitak osje�a zajedni�tva.

Simbolski kapital

�/span>etvrta vrsta kapitala je kapital koji se naziva simbolski kapital. To ne zna�da je ta vrsta kapitala simboli�, malena, bezna�na, ve�a je rije� kapitalu kojem simboli daju zna�. Ve�rije napomenuto Banja Luka je danas puna simbola koji oslikavaju trenutne norme i vrijednosti tog manjeg entiteta. Ne samo grad nego su i ljudi pokretni, �ivi simboli onoga �to se naziva volja srpskog naroda. Borave�kratko u Banja Luci sam uo� da mladi ljudi imaju drvene krstove obje�ene oko vrata. Prije rata su se krstovi vjerovatno mogli vidjeti kod nekih, ali drveni krstovi su za mene zaista ne�to novo. Simboli op�ito zna�polo�aje, presti� i renome koji se mogu razmijeniti za MO�u polju. Simbolski kapital se mo�e imati kao posljedica posjedovanja prva tri kapitala, ali se ne mo�e tako lako prebaciti iz jednog u neko drugo polje. Naprimjer posjedovanje nekog luksuznog automobila ne pove�a automatski kulturni kapital, zna�ne�e znanje i poznavanje kulturnih normi. Posjedovanje takvog automobila je mora se naglasiti ekonomski kapital, ali vlasnik je kupovinom tog automobila �elio da se identifikuje kao onaj koji ima tri druge vrste kapitala na visokom nivou. Jednostavnim rije�a pojedinci sa niskim npr. kulturnim kapitalom, kupovinom skupih auta, �ele da se istaknu kao prividni vlasnici drugih formi kapitala u nadi da �obogatiti te skromne kapitale i tako ostvariti mo�polo�aj i presti� u svojoj okolini, tj. polju u kom djeluju.

Ozna�anje simbolima kao u gornjem slu�u o drvenim krstovima se tako mo�e objasniti sa nemo� neimanjem prva tri kapitala i �eljom da se ostvari polo�aj i mo� dru�tvu, da se svojom pojavom u gradu �e se stanovni�tvo sastoji od 50 % predratnog, ka�e ko je i �ta je, da se poru�ja sam dobar, ja sam va�.

Na nivou grada se simboli nove vlasti uo�aju prvenstveno u grbu gradu, imenima ulica, planina, dijelova grada. Sve to treba da poslu�i svrsi negiranja drugihi doka�e da je naprimjer predratna ulica bra�Alagi�imala pogre�no ime, ime koje poru�e da je predratna pro�lost grada bila zasnovana na drugim vrijednostima.

Bourdieu nam sa svojom teorijom pokazuje da funkcija mo�u srpskom entitetu ima zadatak da zadr�i postoje�strukture u polju, dok je zadatak �kolskog sistema da insistira na uslovima koje diktira aktuelna vlast. Ti uslovi zna�da samo oni sa "pravim kapitalom" i "pravim habitusom" mogu zadr�ati svoje pozicije i vlast. Oni koji ne mogu sebe organizirati da bi funkcionisali zajedno sa drugima u nekom polju tako ne dobijaju razli�e forme kapitala. Zbog toga i nemaju mo� tom dru�tvu, koja bi mogla da stvori promjene u dru�tvu u skladu sa njihovim potrebama i uslovima.

Diferenciranja banjalu�g dru�tva su tako brojna, ne samo u odnosu na pogre�no ime ili religiju ve� u odnosu na habitus pojedinaca i njihovu koli�u i kvalitet kapitala. Ali ovo diferenciranje na srbe i nesrbe, seljake i gra�, bogate i siroma�ne, vlahe i balije, usta�e i �nike, i mnoga druga razdvajanja ima za cilj da zadr�i postoje�strukturu vlasti, njihove mogu�sti s ciljem oboga�anja svog kapitala i daljeg razvitka pozicija mo�

Zavr�na kolumna

Po mom mi�ljenju �se na ovaj zlo� razaranja Ferhadije gledati druga�e za naprimjer 30 godina. Zami�ljam to doba pred mojim o�a i novu Ferhadiju na �em ulazu stoji da je d�amija renovirana zahvalju�velikoj pomo�jedne crkvene organizacije, �i zvani� motiv je kako smo pro�ali obnova ljudskih srca, pomirenje i ponovno implementiranje Ferhadije u srca i glave stanovnika Banjaluke kao jedne vrste unutra�njeg banjalu�g krajolika.

Ali taj dio obnove Ferhadije, kao jedne vrste unutra�njeg krajolika, �to je vele�ni Reevs dobro uo�, je jedno kompleksno i klju� pitanje ne samo kada govorimo o obnovi Ferhadije nego i cijele Bosne i Hercegovine.

Ko �biti njen vlasnik, ne pravno, ve�a li �ona postati jedna vrsta unutarnjeg banjalu�g i bosanskog-hercegova�g krajolika, da li �se osje�i kao ne�to �to je i svoje, ali i dio zajedni�g naslije�e u uslovima postdajtonske Bosne zaista te�e posti�

Sama Ferhadija �samo u manjoj mjeri obogatiti kapital Banjaluke, pojedinaca i Bosne i Hercegovine. Da li � obnova Ferhadije pridonijeti masovnijem povratku ovisi o tome da li �aktuelne vlasti uspijeti obezbijediti novu vrstu obrazovanja i "startnog kapitala" u svim poljima u kojima djelujemo i �ivimo. Poja�a novim kapitalom ova polja �uticati na produkciju novog kapitala. Tako �obnova Ferhadije biti pobjeda nad urbicidom, pobjeda svijesti i volje suprostavljene mr�nji i zlu.

Vrh stranice

Literatura:

• [1] Za punu verziju tog intervja posjeti stranicu Slobodna Evropa.
• [2] NGO Du�a Evrope ima svoju stranicu na adresi Du�a Evrope.
• [3] O obnovi Starog Mosta pogledaj naprimjer na:
  a) Stari Most- tehni� dizajn- Univerzitet u Fiorentini.
  b) Centar za Mir.
  c) Unesco.
• [4] Principi i metodolo�ki postupak za obnovu Ferhad-pa�ine d�amije:ARCHNET
• [5] Pogledaj na stranici Putovanje u jugoisto� Europu iz 1908 godine Collection: Travels in Southeastern Europe Title: Bosnia and Herzegovina, some wayside wanderings, by Maude M. Holbach; with 48 illustrations from photographs, by O. Holbach, and a map. Author: Holbach, Maude M. Availability: These pages may be freely searched and displayed. Permission must be received for subsequent distribution in print or electronically. Please contact umdl-info@umich.edu for more information. Print Source: Bosnia and Herzegovina, some wayside wanderings, by Maude M. Holbach; with 48 illustrations from photographs, by O. Holbach, and a map. Holbach, Maude M. 248 p., 1 1. 48 pl. (incl. front.) fold, map. 20 cm. London, J. Lane; New York, J. Lane company, 1910 [1909].
• [6] O uni�tenju kulturno-historijskog naslije�teoriji negiranja drugih potra�i na internetu naprimjer na Google autora ime Andras Riedlmayer. Pro�aj naprimjer:
  
  a) Svjedo�je Andras Riedlmayer, U.S. Congress, April 4, 1995.
  b) Studija o uni�tenju kulturnog naslije�iH. Studija je u pdf- formatu.
  c) Mnogo linkova o Andras Riedlmayeru, ubijanju memorije, urbicidu, bibliocidu- obavezno posjeti. Ve�a navedenih linkova je na engleskom jeziku.
• [7] Ukoliko �eli� da vidi� ovaj zlo� posjeti ovaj link Vije�ca.
• [8] Vi�e o teoriji o mitskim motorima u radovima antropologa Malkki, Liisa,

  1992: National Geographic: The Rooting of Peoples and the Territorialization of National Identity Among Scholars and Refugees, i: Cultural Anthropology, vol 7 i

  1995: Purity and Exile. Violence, Memory, and National Cosmology among Hutu refugees in Tanzania, Chicago: The University of Chicago Press.

• [9] Strategija op�tenarodne obnove i dru�tvene samoza�tite SFRJ, Savezni sekretarijat za Narodnu Odbranu, Beograd 1987, Slu�bena tajna, Interno. Iz knjige autora �r� Zleba� i Steen Ramsgaard, "I Bosnien", U Bosni, strana 137 i 209, Tiderne skifter, 1995. Knjiga je nastala kada je DR danska televizija pripremala dokumentarni program "Damirova historija" u kom je mno�tvo o�idaca ispri�o o stanju u Bosanskoj Krajini na po�ku 1992, o masakrima, kriznom �tabu, koncentracionim logorima, etni�m ��ju, plja� i korupciji. Steen Ramsgaard je bio reporter danske televizije i izvje�tavao o ratnim de�avanjima od 1991.
• [10] Za opis bitke posjeti ovaj eksterni link.
• [11] Mustafa Imamovi�Historija Bo�njaka, Bo�nja� zajednica kulture �Preporod�, Sarajevo, 1997, str. 636.
• [12] Milorad Kenjalovi�Biseri gradske muzike, Besjeda: Radio televizija RS, 2000 Banjaluka, str. 56+CD, �ili� tekst, tira� 1000.
• [13] Claudio Magris, Dunav, Putovanje od izvora velike rijeke do Crnog mora, strana 214-15, 1986, izdanje Kopenhagen Samleren 1989.
• [14] Keller, Werner, Razasuti me�arodnim skupinama, I-III, 1966, strana II, 122-23, izdanje Kopenhagen Fremad 1968.
• [15]Iz knjige "Hanovi i saraji Bosne i Hercegovine" citat iz Dr. Moritz Levy, Die Sephardim in Bosnien, Sarajevo 1911, str. 8.

Banjalučka mapa

• Ferhadija
• Sedmi Maj
• 1993 —2005
• Dnevnik
• Mejdan
• Vrbas

Promijeni stil

• Stil primarni
• Knjiga stil
• Print stil

Razni korisni linkovi

• Islamska arhitektura
• Svjedoci Balkana
• Jedna BiH

© 2001-2023, BosnaFolk | Validitet XHTML | CSS | 508 |