Danas 7 maja 2011 na Dan džamija, 18 godina poslije miniranja Ferhat-pašine džamije u Banjaluci veliko mi je zadovoljstvo predstaviti jedinstvenu multimedijalnu prezentaciju o tom biseru Bosne i Hercegovine.
Kako posjetioci ove stranice imaju veoma različit pristup internetu, mislio sam da bi bilo najbolje da se ovaj ciklus tekstova o Ferhadiji objedini sa jednim fajlom, koji će se moći pohraniti na harddisk. Tako je i nastala ideja da se napravi jedan program, multimedijalna prezentacija.
Ovaj program urađen je u edukativne svrhe i nadam se da će potaknuti mnoge da razmišljaju o ulozi i značenju vjerskih spomenika u kolektivnoj svijesti ljudi različitih grupa i religijskih tradicija koji su te uništene spomenike stoljećima smatrali kao svoje, ali i kao dio zajedničkog bosanskog naslijeđa.
Info o programu
Program Ferhadija sadrži zaista izvanrednu grafiku, muzičku podlogu i efekte. Svi fajlovi koji su u ovom programu neće ništa uticati na konfiguraciju kompjutera. Kada program isključite svi fajlovi će nestati iz mape za privremene fajlove. Ipak neki uslovi trebaju da budu ispunjeni da bi gledali ovaj program:
Software:
Windows 95, 98, 2000 ili XP. Windows ME se ne preporučuje.
Hardware:
CPU (x86 komp.),
Intel/AMD minimum 300 MHz ( 550 MHz se preporučuje),
Memorija (32 MB minimum).
Ekran (1024 x 768 px minimum).
Sound card/Zvučnu karticu ukoliko želiš da čuješ zvuk.
Program je još u probnoj fazi, i sa klikom na lijevu sličicu nakon punjenja 17 MB koliko je fajl težak, upalite zvučnike i uživajte u ovoj prezentaciji. Program se može download ako desnom stranom miša klikneš na njegovu prvu stranicu, zatim izabereš Save as i izabereš mapu u koju ga želiš sačuvati. Vrijeme učitavanja zavisi od brzine internet konekcije, ali je veličina programa 17 MB.
Galerija Slikoljublja je bogatija za četrdesetak prelijepih grafika, crteža, begova, begovica, oficira, obične raje, gradova, utvrda pa čak i jedna fotografija Neumske Luke. Obavezno pogledajte.
Evo još jedne novosti u mapi Mozaik koja se nastavlja na antičko doba Bosne i Hercegovine.
Drugi dio knjige Zbirke rimskih i grčkih starina Zemaljskog Muzeja, autora Karla Patscha počinje sa opisom perioda poslije rata i ustanaka, ugušenih od strana Rima. Opis zemlje i naroda podsjeća na stanje u BiH poslije 1995.
Autor ukazuje da su hiljade pale na bojištu ili su prodani u sužanjstvo. U toku najnovijeg rata ali i poslije njega, mnogi nisu prodani kao robovi (neko će s pravom reći da i danas postoje trgovci robljem). Mnogi su se nastanili u tuđim zemljama u kojima nemaju baš ista prava kao što su ih imali u predratnoj Bosni.
Naselja su i tada kao i sada izgorjela, a polja neposijana. Jedina razlika je u tome da su se tada, prije skoro dva milenijuma, narod i zemlja brzo oporavili, što se ne može reći za sadašnji trenutak Bosne i Hercegovine. Pokušajte uporediti ovaj citat sa današnjicom.
Prva vladina briga bila je ta, da se suprot stane ponovnim težnjama za samostalnošću i ustancima, koji sve razrivaju. To se učinilo na taj način, da su se čete dobro porazmještale, pogradile tvrđave i ceste, koje su otvorile zemlju na sve strane, i smještanjem mladeži u dugotrajnu, asimilirajuću vojnu službu izvan domovine.
-Zbirke rimskih i grčkih starina-Karla Patsch
Malo upozorenje: stranica ima 25 slika, koje će za one sa sporom internet konekcijom produžiti vrijeme učitavanja.
Uništavanje sakralnih objekata u prvim mjesecima rata u Bosni i Hercegovini je tema ovog prvog posta u 2007 godini.
Vlada Republike Bosne i Hercegovine svojim proglasima, obavijestima na engleskom jeziku pokušala je već u oktobru 1992. godine skrenuti pažnju svjetske javnosti na ove barbarske zločine srpskog nacionalističkog aparata. Tako je i nastalo ovih 5 proglasa koje imate priliku pročitati na ovoj stranici.
Banja Luka- Uspomena i stvarnost sa Mejdana. je konačno kompletirana. Knjiga prof. Mehmeda Selmana se sastoji od pet dijelova u svom internet izdanju. Knjiga je vjerno prenesena, nikakve ispravke nisu napravljene osim što sam izmijenio redoslijed pojedinih dijelova koje sam grupisao u pet cjelina. I da završim riječima autora:
Eto, tako ti je bilo to u nedavnoj prošlosti i ova sjećanja se zabilježiše, napomenom, da se ne zaboravi i da se mladima, našoj djeci prenosi, kako je to nekad bilo i živjelo se na Mejdanu u Banjaluci.
— Mehmed Selman.
