Ramazan Å erif Mubarek Olsun
Poslušaj Nek mirišu
Danas 7 maja 2011 na Dan džamija, 18 godina poslije miniranja Ferhat-pašine džamije u Banjaluci veliko mi je zadovoljstvo predstaviti jedinstvenu multimedijalnu prezentaciju o tom biseru Bosne i Hercegovine.
Kako posjetioci ove stranice imaju veoma razliÄit pristup internetu, mislio sam da bi bilo najbolje da se ovaj ciklus tekstova o Ferhadiji objedini sa jednim fajlom, koji će se moći pohraniti na harddisk. Tako je i nastala ideja da se napravi jedan program, multimedijalna prezentacija.
Ovaj program uraÄ‘en je u edukativne svrhe i nadam se da će potaknuti mnoge da razmiÅ¡ljaju o ulozi i znaÄenju vjerskih spomenika u kolektivnoj svijesti ljudi razliÄitih grupa i religijskih tradicija koji su te uniÅ¡tene spomenike stoljećima smatrali kao svoje, ali i kao dio zajedniÄkog bosanskog naslijeÄ‘a.
Program Ferhadija sadrži zaista izvanrednu grafiku, muziÄku podlogu i efekte. Svi fajlovi koji su u ovom programu neće niÅ¡ta uticati na konfiguraciju kompjutera. Kada program iskljuÄite svi fajlovi će nestati iz mape za privremene fajlove. Ipak neki uslovi trebaju da budu ispunjeni da bi gledali ovaj program:
Windows 95, 98, 2000 ili XP. Windows ME se ne preporuÄuje.
CPU (x86 komp.),
Intel/AMD minimum 300 MHz ( 550 MHz se preporuÄuje),
Memorija (32 MB minimum).
Ekran (1024 x 768 px minimum).
Sound card/ZvuÄnu karticu ukoliko želiÅ¡ da ÄujeÅ¡ zvuk.
Program je joÅ¡ u probnoj fazi, i sa klikom na lijevu sliÄicu nakon punjenja 17 MB koliko je fajl težak, upalite zvuÄnike i uživajte u ovoj prezentaciji. Program se može download ako desnom stranom miÅ¡a klikneÅ¡ na njegovu prvu stranicu, zatim izabereÅ¡ Save as i izabereÅ¡ mapu u koju ga želiÅ¡ saÄuvati. Vrijeme uÄitavanja zavisi od brzine internet konekcije, ali je veliÄina programa 17 MB.
Dok se u zadnje vrijeme vojni angažman Danske u Afganistanu, Iraku, i ovaj najnoviji u Libiji, opravdava potrebom borbe protiv diktature, Å¡irenjem ljudskih prava i demokratije svjedoci smo znaÄajnog krÅ¡enja ljudskih prava i diskriminacije u Danskoj.
Zalažući se za Å¡irenje demokratskih naÄela u inostranstvu Danska istovremeno na unutraÅ¡njem planu postaje sve viÅ¡e nacionalistiÄka zatvorena ekonomska zajednica.
Primjera diskriminacije nedananaca je mnogo. Zato je možda viÅ¡e nego ikad potrebno da svako od tih nedanaca dobro razmisli i ispita mogućnosti za povratak u domovinu. U svakom sluÄaju svi oni nastanjeni u Danskoj a koji dolaze iz Bosne i Hercegovine trebali bi planirati kako će i gdje živjeti za 10,15 ili 20 godina.
Osnovna linija razdvajanja u sadaÅ¡njem danskom zakonodavstvu ide linijom diskriminacije na zemlje Evropske Unije i one koje su izvan te Unije. Ako sluÄajno dolaziÅ¡ iz neke od zemalja EU a može biti iz USA, Kanade ili Australije Å¡anse da budeÅ¡ diskriminiran su daleko manje nego ako dolaziÅ¡ naprimjer iz Bosne i Hercegovine.
Sve do decembra 2010 su izbjeglice sa dozvolom boravka, pa tako i izbjeglice iz Bosne i Hercegovine bile tretirane razliÄito u odnosu na doseljenike i pravo na ostvarenje narodne penzije. Po novom zakonu je pravo na ostvarenje pune narodne penzije uslovljeno godinama boravka u Danskoj, Å¡to je do tada samo bilo primjenjeno na doseljenike.
Pravo na narodnu penziju su do tada imali državljani Danske koji su od svoje 15 godine pa do penzionisanja boravili 40 godina u zemlji. Izuzetak su bile izbjeglice koje su dobile dozvolu boravka pÃ¥ Älanovima §7 i 8 u zakonu o Strancima. Novom praksom nije ni potrebno upotrebljavati pojmove izbjeglica i doseljenik: obe grupacije su stranci.
U decembru 2010 je to promijenjeno zahvaljući desnom bloku, koji je joÅ¡ uvijek na vlasti. Sve se opravdava finansijskom krizom, a u pripremi su joÅ¡ veća ograniÄenja i suženje gradjanskih sloboda i demokratskih prava.
Na onu decembarsku izmjenu zakona je samo reagovao danski Institut za ljudska prava.
U pripremi su nova ograniÄenja, upravo se priprema novi zakon po kojem će pravo na penziju biti uslovljeno 45 godina boravka u zemlji. U godine boravka nije ubrojene vrijeme Äekanja na dozvolu boravka ( azil).
Na polju obrazovanja je predloženo da stranci prvo trebaju da ispune neke dodatne uslove, pa da njihova djeca imaju besplatno gimnazijsko obrazovanje. Ovako se želi stranaÄkoj djeci dodijeliti manje plaćene, teže poslove jer statistika govori da su stranaÄka djeca u odnosu na svoje danske vrÅ¡njake procentualno viÅ¡e zastupljena u srednjim Å¡kolama i univerzitetima.
Pravo da djeca i omladina uÄe svoj maternji jezik je odavno izbrisano za strance koji dolaze iz zemalja izvan EU.
Nemojte misliti da su samo djeca i odrasli nedanci meta ograniÄenja. Fokus je usmjeren i na na starije osobe. Ako imaju porijeklo u nekoj od zemalja izvan EU onda im je sloboda kretanje ograniÄena. Najnovija ograniÄenja im omogućavaju samo 2 mjeseca boravka izvan Danske. Većina tih starijih osoba su izolovana, usamljena, upućena na tumaÄe u kontaktu sa komunom ili zdravstvenim sistemom. I ovdje je doÅ¡lo ograniÄenja korišćenje pomoći tumaÄa ili uvodjenja nove prakse da starija lica sama plaćaju tumaÄa.
Primjera krÅ¡enja demokratije i socijalnih prava i diskriminacije ima joÅ¡ u Danskoj. Primjeri dokazuju da se demokratija ne Äuva i ne obnavlja automatski.
Nažalost sve se odvija pred naÅ¡im oÄima, pojedinci su bespomoćni i nezaÅ¡tićeni, a nijedna institucija ne zastupa njihove kolektivne interese.
Vama kojima je BiH jedina domovina, Vama antifaÅ¡istima kojima je referendum iz 1992 godine nastavak svijetlih tradicija ZAVNOBiH-a i Dana Državnosti 25.11. Äestitamo Dan nezavisnosti 1.3.2011.