Skip navigation.

Bosna Folk

Slikoljublja Galerije BosnaFolk-a


Promijeni stil  Primarni  stil  Knjiga  stil




Vijećnica

Sarajevska vijećnica
Kredit: RIJEČ U FOKUSU Vijećnica Piše: Mile Stojić

Riječ vijećnica nastala je početkom stoljeća, prijevodom njemačke riječi Rathaus (njem. Rat - savjet, vijeće), a označavala je zgradu gradske uprave, parlamenta. Sarajevska Vijećnica izgrađena je 1894. godine u tu svrhu i bila je kolijevka parlamentarnog života u državi. U centru Baščaršije austrijske vlasti zgradu su podigle u pseudomaurskome stilu, vjerujući da tako ne narušavaju estetiku ambijenta. Nakon pada austrijske vlasti, zgrada je jedno vrijeme korištena u administrativne svrhe, da bi nakon Drugog svjetskog rata u nju bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Vijećnica je dugo vremena u Sarajevu bila sinonim za knjige i čitanje. "K'o da se rodio u Vijećnici", govorilo se u Sarajevu za pametna i načitana čovjeka, a zgrada je desetljećima bila središte sveukupnog sveučilišnog i znanstvenog života grada i Republike. Generacije studenata sjećat će se njenih trezora i čitaonica, čiji je interijer namještaj odavao dekadentnu eleganciju austrijske secesije. Govorilo se tada da svaki grad koji ima raskošno uređenu vijećnicu pripada srednjoj Europi. Je li Sarajevo ikad suštinski pripadalo tom "carstvu kavane i feuilletona", kako je Mitteleuropu označio Karl Kraus, veliko je pitanje. No sarajevska Vijećnica postala je zaštitnim znakom Grada, njegove kulturne i civilizacijske tradicije.

U noći između 25. i 26. kolovoza 1992. godine, pogođena zapaljivim granatama sa srpskih položaja na Trebeviću, sarajevska Vijećnica je podlegla plamenim jezicima. Urušio se njen stakleni krov, istopili se prozori sa vitrajima u orijentalnom stilu, a u njezinim odajama i podrumima izgorjelo preko milijun knjiga. Zahvaljujući sarajevskim vatrogascima i osoblju spašeni su neki vrijedni rukopisi, ali je čin bio stravičan, gotovo metafizičan. Požar Vijećnice pokazao je kako je paklen rat koji se vodio protiv historije, civilizacije i kulture.

Požar Vijećnice upoređuje se sa vandalskom paljevinom knjiga na berlinskom Bebelplatzu i u novijoj historiji oznaka je herostratizma. Čin paljevine zgrade opisan je u mnogim historijskim radovima i umjetničkim djelima. Vijećnica se danas obnavlja uz pomoć evropskih institucija i, posebno, Republike Austrije. Jedna politička stranka ovih dana predlaže da bi obnovu Vijećnice trebala platiti srpska vojska, koja ju je uništila, dok je jedan sarajevski autor poslije rata predlagao da bi ruševine Nacionalne biblioteke trebalo konzervirati, kao opomenu novim generacijama. Zanimljivo je napomenuti da je glavni zapovjednik vojske koja je zapalila Vijećnicu jedno vrijeme bio književnik Dobrica Ćosić. Mo�da bi ovaj strašni apsurd trebalo zapisati na kakvoj spomen-ploči iznad glavnog ulaza u renoviranu zgradu Nacionalne i sveučilišne biblioteke Bosne i Hercegovine. Da se ne zaboravi.


KOMENTARI
  • Zapaljive bombe spomenute u tekstu su bile fosforne bombe. Te bombe stvaraju visoke temperature koje mogu istopiti celik, a kamoli ne papir.
    Dodatak @ 24-05-2007
  • Da se ne zaboravi!!!
    Lejla @ 22-02-2009
Komentar:

Ime:


Website URL, ako imaš:


Email (nije vidljiv za druge)


Zapamti info posjetioca

Zadnjih pet slika

AlipašinaSarajevska katedralaVijećnicaSarajevska panoramaPrepune tezge